Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

U sarajevskom BKC-u sve spremno za premijeru ‘Poeme o bosanskom bijelom šehidu’

Preuzmite sliku

“Poema o bosanskom bijelom šehidu” autora Džemaludina Latića bit će premijerno izvedena danas u Bosanskom kulturnom centru (BKC), u okviru obilježavanja 110. godišnjice Udruženja “Ilmijje” Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Munara šuti, džamija-začuđena! – A gdje je hodža?! – svi pitaju. Utihnu selo, jecaji ne staju…Minbera čeka ukrašena…”. To su riječi poeme koju je profesor dr. Džemaludin Latić posvetio šehidima imamima, muallimama, uposlenicima IZ u BiH, muderrisima, profesorima, njihovim učenicima.

U intervjuu za Fenu, Latić se prisjeća da je poemu počeo pisati krajem rata, nakon jedne noćne dženaze. Ali, kada mu je predsjednik “Ilmijje” Nesib ef. Hadžić predložio da nešto napiše za imame šehide, a s obzirom da ima više od 90 šehida imama, mualima, službenika Islamske zajednice, predložio je da to bude poema.

– Predložio sam da uradimo poemu, jer to je naš dug prema tim ljudima koji su dali svoje živote za vjeru i državu, za naš život. Dopisao sam glasove, tako da ti glasovi i u kompiziciji i u nekoj imaginarnoj fabuli čine poemu – kazao je Latić.

Pojasnio je da se u nazivu poeme “bijeli šehid”, misli na ahmediju kao simbol imamskog pozvanja, a po tome su imami prepoznatljivi – ahmedija je njihov simbol.

Kada su dogovorili, i kada je počela njena izrada, Muhamed Latić je počeo da komponuje. Sugerirao mu je da sasluša sallu, da uzme iz nje muzičku matricu. On je to uradio. Potom su se i drugi uključili u komponiranje, Ammar Jažić i Mirza Redžepagić. Tako je ‘Poema o bosanskom bijelom šehidu’ kompletirana. Potekla je od ličnih emocija.

– Mnoge imame, šehide sam poznavao, a broj poginulih imama je ispred Hanikaha Gazi Husrev-begove medrese. Sve su to bili moji profesori, moje kolege, moji učenici i čak dječaci koje sam ja u mejtefu podučavao kada sam bio hodža – kazao je Latić.

Uz podsjećanje da je Srebrenički inferno postao simbolom Srebrenice, obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici 11. jula, Latić se prisjetio da je knjigu “Srebrenički inferno” dao književniku Gradimiru Gojeru, koji je nakon čitanja, sugerirao i insistirao da “to mora ići na scenu”.

Potom je Gojer u Dubrovniku knjigu dao Đeli Jusiću, a on je iz ljubavi prema BiH, uradio kompoziciju.

-Srebrenički inferno je potresna kompozicija. Ali, ono što su Muhamed Latić, Ammar Jažić i Mirza Redžepagić uradili na poemi, moja je procjena da će ona biti bliža našem narodu – ističe Latić.

Jer, pojašnjava, salla je molitva kojom se objavljuje nečija smrt, odnosno da se ummet obavijesti da je jedan član umro.

Naravno, navodi Latić, salla koju mi učimo ovdje u BiH je utemeljena na tedžvidu i na učenju kur’ana, salavata, islamske duhovne tradicije.

– Zato ja mislim da će ova poema biti bliža nekako našem muslimanskom senzibilitetu, nego Infernu. Naravno, ne želim da podcijenim Inferno, ali govorimo o senzibilitetu. Prema tom sensu se učila i ilahija i kasida, brend Bošnjaka, Bosne i Hercegovine. Zašto, jer je ilahija, njezino komponovanje i izvođenje se temelji na tedžvidu, salavatima, tekbirima, pa čak je i sevdalinka bliska tome tonu – naglašava Latić.

Pokrovitelj “Poeme o bosanskom bijelom šehidu” je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

Kompozitori su Muhamed Latić, Ammar Jažić, Mirza Redžepagić, a režiser Ernad Pandžić.

Glumci i izvođači su: Izudin Bajrović, Rijad Gvozden, Aziz Alili, Mehmed Delić, Burhan Šaban, Senida Balić, Hava Meštrovac, Vehbija Šećerović, Salih Meštrovac, Alma Hadžić, Abdullah Balić, Nadira Hurem, Hor MIZ Sarajevo.

Ulaz za premijerno izvođenje “Poeme o bosanskom bijelom šehidu” je besplatan. (Fena)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje