Povodom 250. godišnjice čuvene balade Hasanaginica, Narodno pozorište Tuzla je u saradnji sa drugim pozorišnim kućama ovog decembra publiku počastilo izvedbom istoimene predstave pod režiserskom palicom Irfana Kasumovića.

Od klasične balade do pozorišnog spektakla: Razgovarali smo sa režiserom i glumcima o Hasanaginici
Foto: Narodno pozorište Tuzla | Hasanaginica

Balada Hasanaginica oduvijek je bila prisutna u životima mnogih, noseći sa sobom duboke emocije i univerzalne poruke. Rad na istoimenoj predstavi pružio je priliku umjetnicima da se suoče s važnim životnim pitanjima i kroz umjetnost istraže složenost ljudskih sudbina.

Za Irfana Kasumovića, rad na ovoj predstavi bio je savršena prilika da se uhvati u koštac sa ozbiljnim životnim pitanjima u životu.

''Bogu hvala na ovoj prilici, i evo sudeći po reakcijama publike ta pitanja koja sam postavljao kroz ovaj dramski tekst su iščitana. Jedno od glavnih pitanja je bilo šta čovjeka koji beskrajno voli ženu i s njom ima porodicu i djecu dovede do toga da je otjera.

Niz pitanja smo otvorili, i Hasanaginica nam je pokazala koliko snage i ljepote ima u našim klasicima. Zato je svevremena. Zato je klasik. A koliko je još klasika ostalo negdje po strani'', ističe Irfan Kasumović u razgovoru za Tuzlanski.ba.

Mnogo je paralela između radnje Hasanaginice i današnjeg života, kaže Kasumović.

''I danas Hasanage idu u ratove, idu u tuđe zemlje da rade, dok kući ostaju žene sa djecom željni supruga i oca. I danas su klasne razlike prisutne. Ne nosimo te titule, malo su modifikovane, ali dijelimo ljude po imetku i statusu. I danas imamo idealiste i kalkulante spremne na sve.

I danas je ljubav na kušnji. Čovjek ne vidi ono što ima, nego stalno pokušava dostići nešto iza horizonta. Kad izgubimo onda shvatimo šta smo imali. I u međuvremenu, čovjek ništa do danas nije naučio iz prošlosti. A sve je tamo'', objašnjava. 


Sličnog mišljenja je i glumica Adna Kaknjo koja u ovoj predstavi igra ulogu upravo Hasanaginice. 

''Svjedoci smo položaja žena i šta se sve dešava oko nas. Femicida. Oduzimanja prava, poništavanja, iskorištavanja. Nažalost, ali tačno je da mnogo poveznica imamo i danas'', dodaje.

Priprema za Hasanaginicu, kaže Adna, ne počinje onda kada se uzme tekst u ruke i krene rad na predstavi. Hasanaginica je dio svih nas jer se s njom nerijetko susrećemo.

''Balada Hasanaginica, i sama tematika tog književnog blaga većini je dobro poznata jer je izučavamo kroz obrazovno odgojni sistem, dramske adaptacije, filmove, opere, balete...Tako da priprema za sami lik, ne sluteći da ću igrati ulogu Hasanaginice očito kreće od mladih tinejdžerskih godina'', kaže dodavši da je za prenošenje emocije koju ovo djelo samo sa sobom nosi neophodna iskrenost.


Tokom rada na predstavi svi su se trudili da ne upadnu u zamku banalnosti naše svakodnevnice.

''Trudili smo se učitati moral, običaje i tradiciju. Imali smo u tome kompas koji nam je pomogao da mi današnji pročitamo Hasanaginicu i damo neke nove slojeve'', kaže režiser.

Hasanaginica nosi brojne važne poruke o životu, odnosima, izazovima i ljudima. 

''Mnogo ih je. Ima replika koju Hasan kaže majci: 'Za rane na duši nema mehlema da ih ublaži', i nekako iz predstave izvire to da prešućene stvari i traume dođu na naplatu. Treba kazati. Izbaciti bol koja je u nama. Inače će ta bol da nam život uništi'', dodaje.

Upravo Irfan se, osim u režiserskoj, pronašao i u ulozi Hasana. 

''Mnogo inspirativan mi je lik Hasana. Tražio sam taj psihološki profil. Tog snažnog, stamenog, a istovremeno duboko psihički načetog čovjeka koji nije u stanju prihvatiti dobro koje ima u svom životu. Ti skriveni strahovi ga dovedu do toga da sve uništi. Trebalo je izgraditi taj lavirint misli i postupaka, ali mislim da se negdje na kraju uspjelo u tome. Najveći izazov je bio poništiti sebe i svoje načine djelovanja. Razlučiti gdje završava Hasan, a počinje Irfan, i obratno. Staviti sebe u funkciju lika, i da ne budem prepreka u životu lika Hasanage'', objašnjava.

Za ovakvu predstavu nije jednostavno odabrati glumačku postavu, ali Kasumović smatra da je odrađen odličan posao.

''Neke sam poznavao, neke sam tek na ovom procesu upoznao. U svakom slučaju, anasambl predstave je bio vrhunski i iznijeli su zadatke savršeno. Niko drugi osim njih nije mogao to odigrati kada se pogleda predstava na kraju. Svako pojedinačno je izvrsna glumica i glumac, i na kraju su uloge proživjeli i iskreno donijeli na scenu'', dodaje.

Hasanaginica je nastala prema tekstu Mirze Begovića, a rezultat je saradnje različitih pozorišnih kuća, Narodnog pozorišta Tuzla, Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Bosanskog  kulturnog centra ''Alija Izetbegović'' Kalesija i Narodnog pozorišta u Mostaru.
''Meni kao autoru dramskog teksta, bilo je važnije ispričati priču koju ne znamo, a možemo naslutiti, nego onu koju smo saznali iz same balade i koja nas vodi do poznatog tragičnog kraja. Poštujući sadržajno, stilski i epohalno samu baladu 'Hasanaginica', ovaj tekst, a na kraju i sama predstava, je i propitivanje političke, društvene, klasne i sociološke stvarnosti na primjerima koji se stoljećima ponavljaju na ovim prostorima, što vrlo često, pa i na primjeru same 'Hasanaginice', sa sobom nosi žrtve i stradanja, a posljednja žrtva, barem u našem slučaju, jeste sama ljubav'', riječi su autora.

''Iako je predstava Hasanaginica sama po sebi veliko djelo, smatram da je posebna vrijednost ovog projekta upravo saradnja između različitih pozorišnih kuća i kulturnih institucija. Kroz ovakve koprodukcije pozorišta iz različitih gradova i sa različitim pristupima umjetnosti, ne samo da obogaćujemo teatar, već stvaramo i temelje za snažniju međusobnu povezanost'', kaže Mirza Ćatibušić, direktor Narodnog pozorišta Tuzla za Tuzlanski.ba. 

Ova saradnja pokazuje da su umrežavanje i zajednički rad ključni za budućnost bosanskohercegovačkog teatra.


''Vjerujem da će ovakvi projekti biti putokaz za dalji razvoj pozorišne scene u našoj zemlji, jer koprodukcije i zajedničke inicijative sigurno predstavljaju pravac u kojem treba da ide naš teatar. Drago mi je što smo dio ove priče koja nas povezuje i otvara vrata za nove kreativne izazove u budućnosti'', dodao je Ćatibušić.

Predstava Hasanaginica je i vizuelno zahtjevna s obzirom na specifične kostime koji su bili neophodni kako bi dočarali ovu baladu.

''Moram istaći da mi je velika sreća i bogatstvo što sarađujem sa Vesnom Teodosić, kostimografkinjom. Ona je blagodat koja svaku predstavu podigne za nekoliko nivoa. Tako i ovaj put. Savršen kostim i epoha u kostimografiji dali su ozbiljan kvalitet predstavi.

S druge strane, Mirza Čorbić, arhitekta i scenograf u našoj predstavi, sa svedenom i funkcionalnom scenografijom dao je taj neki antički štih našem izrazu. Da je scenografija bila monumentalna bojim se da bi upali u neki epski patos. Ovako smo pojačali glumačku igru i dali dodatnu snagu emociji koja je uspostavljena. Sudeći po reakcijama uspjeli smo u onome što smo željeli'', objašnjava Kasumović. 

U predstavi osim Adne Kaknjo i Irfana Kasumovića igraju još: Remira Osmanović, Nusmir Muharemović, Emir Sejfić, Mirza Ćatibušić, Zerina Mujkić i Nermin Hodžić. Za muziku predstave je bio zadužen Igor Kasapović.