Subota, 5. Decembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Znate li koja je to najbitnija aktivnost za bolje pamćenje?

Spavanje je ključno za našu memoriju jer tada naš mozak ‘preslaže’ stara i nova sjećanja kako bi napravio mjesta za sve one nove stari koje smo naučili prethodnog dana.

Baš poput nostalgične bake ili djeda koji pregledaju stare fotoalbume, naš mozak neprestano ponavlja uspomene iz života dok spavamo.

Naš um tako ne traži samo prisjećanje na dobra vremena. Sve te moždane aktivnosti tokom sanjanja služe za jačanje i očuvanje postojećih uspomena, istovremeno pronalazeći prostor za nove uspomene koje smo stvorili prethodnog dana, prenosi 24sata.hr.

To su glavni nalazi fascinantne nove studije koju je upravo objavio Univerzitet Kalifornija u San Diegu (UCSD), a koja je istraživala neuralnu aktivnost tokom spavanja. Istraživački tim kaže da nijedno sjećanje nije utkano u naš um, svako se sjećanje može izgubiti, a spavanje je kada naš um pomlađuje stare uspomene ponovnim prikazivanjem i stvara mjesta za nova sjećanja.

– Mozak je jako zauzet dok spavamo, ponavljajući ono što smo naučili tokom dana. Spavanje pomaže u reorganizaciji sjećanja i predstavlja ih na najučinkovitiji način. Naša otkrića sugerišu da su sjećanja dinamična, a ne statična. Drugim riječima, sjećanja, čak i stara sjećanja, nisu konačna. Spavanje ih neprestano ažurira – objašnjava glavni autor studije dr. Maksim Bazhenov, profesor medicine na UCSD.

– Predviđamo da će se tokom ciklusa spavanja spontano reproducirati i stare i nove uspomene, što sprječava zaborav i povećava performanse prisjećanja – rekao je.

Osim održavanja starih uspomena, nova se sjećanja “kodiraju” i konsolidiraju i tokom spavanja.

– Svakodnevno učimo mnogo novih stvari i ta se sjećanja natječu sa starim sjećanjima. Da bismo negdje smjestili sve uspomene, potreban nam je san – kaže profesor Bazhenov.

Ali, šta tačno znači konsolidirati i kodirati nova sjećanja? Naša se sjećanja protežu mnogo dalje od sjećanja na velike događaje, rođendane ili zabave. Ljudsko je pamćenje ključni dio ukupne ljudske inteligencije i naše sposobnosti za učenje. Nova konsolidacija memorije ono je što omogućuje našem umu da u utorak nauči i zapamti jednu vještinu, a zatim u srijedu nauči i prisjeti se druge sposobnosti.

Da bi ovo bolje ilustrovali, autori studije koristili su primjer učenja kako igrati golf i tenis.

– Kada igrate tenis, imate određeno mišićno pamćenje. Ako tada naučite igrati golf, morate naučiti kako pokretati iste mišiće na drugačiji način. Spavanje osigurava da učenje golfa ne izbriše kako se igra tenis i omogućuje koegzistenciju različitih sjećanja u mozgu – napominje profesor Bazhenov.

Dakle, spavanje također sprječava da se naša nova sjećanja i naučene vještine zamagle i preklapaju sa starijim iskustvima. Diferencijacija pamćenja možda je čak važnija od pukog prisjećanja; pokušaj korištenja bejzbolske tehnike za igranje golfa dovest će do puno loših ispucavanja.

Istraživači su koristili niz računskih modela za simulaciju različitih stanja mozga (spavanje, budnost). Ove su simulacije dale uvid u ono što se događa u umu i pamćenju dok pojedinac spava.

Svima pamćenje ima tendenciju pomalo nestajati kako odrastaju, ali tim iz UCSD-a kaže da bi njihova otkrića jednog dana mogla dovesti do “tehnika stimulacije” koje pojačavaju memorijske procese tokom spavanja, piše The Ladders. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,