Utorak, 28. Septembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Želite sretno dijete? Dva dana ne smiju trčati za obavezama

Preuzmite sliku

Pustite djecu da se penju – jedno ogrebano koljeno nije problem. Ako padnu, naučit će ustati zato nemojte stalno nadzirati dijete i prekidati ga upozorenjima ‘pazi, past ćeš’, kaže danska stručnjakinja za roditeljstvo

Kad su moje kćeri bile male, često bih samo sjela s njima na pod i čekala da vidim šta one žele raditi, priča za 24sata.hr Dankinja Iben Dissing Sandahl, autorica knjige “Igra na danski način”.

  • -Tad bi se počele penjati po meni. Najčešće bih počela škakljati ih i puno smo se smijale. Znale smo plesati po kući ili skakutati po boravku, izmišljajući što blesavije pokrete. I danas sjednem iza njih i pravim se da im crtam nešto na leđima, a one moraju pogoditi šta i – kaže stručnjakinja za roditeljstvo.

    – Sve to ništa ne košta, ne zahtijeva vremena, a stvara osjećaj povezanosti i vrlo je važno za zdravo odrastanje djeteta – poručuje autorica. O tome je pisala i u prvoj knjizi, “Danski odgoj djece”, koja je lani bila jedna od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj.

    – Igra povećava samopoštovanje, samosvijest te mentalno i fizičko zdravlje, potiče maštu i neovisnost, kreativnost te sposobnost za preuzimanje rizika, izazova, za rješavanje problema i nošenje s novim situacijama – kaže i nastavlja:

    – Kao roditelji često ulažemo puno vremena u to da djeci pružimo što više organiziranih aktivnosti, koje ih pripremaju za svijet odraslih, na temelju onoga što mi mislimo da bi trebali naučiti i koja iskustva steći, pa cijelu sedmicu razvozimo djecu nakon škole na treninge, sate muzike, jezika…

    A dijete koje je pretrpano obavezama nema vremena za najvažnije – samo istraživati, biti kreativno i maštovito te učiti iz vlastitih iskustava – napominje. Roditelji bi trebali pronaći balans između napora da s djecom nešto “postignu” i slobodne igre. To je najbolji dar koji im možemo dati.

    – Moje su kćeri uz vrtić i školu u slobodno vrijeme imale samo dvije aktivnosti u sedmici, a dva dana nisu imale nikakvih obaveza. To znači da nisu imale niti dogovor za druženje s djecom nego su mogle provoditi vrijeme kod kuće, onako kako žele – kaže psihologinja te dodaje kako je takav način odgoja zasigurno jedan od glavnih razloga zbog kojih su Danci već 40-ak godina prvi po indeksu sreće u svijetu. Mali Danci i danas puno vremena provode u prirodi i penju se po drveću, kaže, jer su mnogi vrtići u blizini šume. Tako djeca istražuju svoje mogućnosti i stiču važna iskustva.

    – Mnogi roditelji danas se boje pustiti dijete da slobodno juri ili se penje na drvo. Boje se da će dijete pasti. Pa šta?! Život je pun uspona i padova, jedno ogrebano koljeno nije ozbiljan problem. Ako padne, naučit će ustati, time mu zapravo činimo uslugu – kaže sugovornica.

  • Zato nemojte stalno nadzirati dijete i prekidati ga upozorenjima: ‘pazi, past ćeš’ ili ‘spusti se, odmah!’. Time mu šaljete poruku da ne vjerujete u njega i da nešto ne može, zbog čega će se s vremenom osjećati nesigurno, pa i manje vrijedno. Ako roditelji pokazuje da ne vjeruju u njega, zašto bi samo vjerovalo da nešto može, pojašnjava psihologinja.

    Dodaje kako ni za dijete ni za roditelja nema ljepšeg trenutka od onog kad se mališan uspije popeti na vrh penjalice i uživa u pobjedi, što je trenutak kad se oslobađa dopamin i osjećaj sreće, raste mu samopouzdanje i samosvijest.

    Vesna Vidović, neuropsihijatar i specijalist dječje i adolescentne psihijatrije, profesorica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, kaže kako danska psihologinja govori odlično, ali o roditeljstvu u idealnim uslovima.

    – O ovome šta govori mislim sve najbolje, ali čini mi se da nije uzela u obzir današnji način života i današnju djecu, te da današnji psihijatri i psiholozi o odgoju djece često govore kroz parole. Naime, djeca se danas od najmanjih nogu hvataju mobitela i računara, i prije nego što počnemo govoriti o tome da trebaju trčati po parku, moramo vidjeti kako da im otmemo te mobitele iz ruku – kaže.

    Dodaje kako su poruke koje upućuje danska psihologinja svakako korisne, no čini joj se da govore o idealnom konceptu, dok današnje društvo i roditeljima i djeci jednostavno nameće neke stvari.

    – Na neke stvari nas jednostavno tjera prihvaćeni sistem vrijednosti. Cijelo društvo je kompetitivno i danas se traži da govorite 5 jezika i da ste dobri u 5 sportova, jer se to posebno boduje, pa se roditelji tome prilagođavaju. Osim toga, organizovane slobodne aktivnosti trebaju imati  mjesto u djetetovu životu, jer djeca tako rade nešto korisno, druže se s vršnjacima i razvijaju određene vještine, a da istodobno nisu prepušteni sami sebi ili ulici – kaže sagovornica, no dodaje da je istina da mnogi roditelji ponekad pretjeruju.

    – Bez sumnje je strašno ako dijete tokom sedmice ide na 3 jezika i još se bavi s 3  sporta, pogotovo kada roditelj kaže da se to mora, a ne da je to djetetov izbor – upozorava prof. dr. Vesna Vidović te dodaje kako je važno pronaći neki balans između organizovanog vremena i vremena za igru.

  • I danska psihologinja se s time slaže i jedan od njezinih najbitnijih savjeta jest: “Dijete svaki dan treba imati dva slobodna sata, jedan poslije podne, drugi nakon večere, uvijek u isto vrijeme. Ako to nije moguće, neka to bude barem jedan sat, vikendom i puno više. Neka dijete izabere šta će raditi”.

    Što možete raditi s djecom, a ništa ne košta

    1. Valjajte se po podu, škakljite ih ili hrvajte na krevetu (dogovorite prije toga neki znak na koji ćete se zaustaviti, ako vas ili dijete nešto zaboli)

    2. Plešite i pjevajte – to možete činiti i s bebom u naručju, samo pazite da joj rukom uvijek podupirete glavicu i vrat. S odraslom djecom – otkačite se.

    3. Ispitajte djetetove osjećaje i stavove kroz igru; na primjer, možete se igrati da medo ide u vrtić s drugim medvjedićima i lutkama, kako biste vidjeli šta dijete osjeća prema vrtiću i ima li problema s nekom djecom.

    4. Čitajte zajedno, slikovnice, bajke, knjige za djecu, a ponekad i izmišljajte priče o tome kako ste bili princeza ili je tata radio u cirkusu – to potiče razvoj mašte i omogućuje djetetu da vas doživljava drugačije.

    5. Masirajte djetetu ručice ili noge dok sjedite pred TV-om, ili mu dopustite da vas češlja i izmišlja vam frizure.

    6. Crtajte prstom po djetetovim leđima, neka pogađa šta ste nacrtali.

    7. Napravite kućicu od kartona, ali tako da dijete ima glavnu riječ o tome kako će izgledati i kako ćete je ukrasiti bojama.

    8. Osmislite mali poligon – ‘teren s preprekama’ u dnevnom boravku koje dijete treba prekoračiti ili preskočiti, a da se usput provlači ispod stola ili mora na koljenima ‘zaobići’.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,