Nakon polijetanja tijelo se brzo prilagođava novim uslovima.
Letenje za većinu zdravih ljudi nije opasno, ali mnogi nakon slijetanja nemaju osjećaj kao da su samo nekoliko sati sjedili u avionu.
Umor, suha koža, žeđ, nadutost, glavobolja i osjećaj "teške glave" česte su posljedice putovanja avionom. Razlog je kombinacija suhog zraka, promjene pritiska, manje količine kisika i dugotrajnog sjedenja.
Iako se organizam zdravih putnika uglavnom brzo prilagodi, avion ipak nije prirodno okruženje za ljudsko tijelo. Na visini od oko 10.000 metara organizam prolazi kroz niz promjena, a neke od njih počinju i prije samog polijetanja.
Stres počinje već na aerodromu
Farmaceutkinja Thorrun Govind objašnjava da nivo stresa kod mnogih putnika raste i prije ulaska u avion. Gužve, redovi, sigurnosne kontrole, provjera dokumenata i strah da smo nešto zaboravili dovoljni su da tijelo uđe u stanje pojačane pripravnosti.
Stručnjaci ističu da aerodromi sami po sebi mogu djelovati dezorijentirajuće. Nakon sigurnosne kontrole putnici se nalaze u svojevrsnom međuprostoru između polazišta i odredišta, gdje se lako izgubi osjećaj za vrijeme i svakodnevnu rutinu. Psiholog Steve Taylor sa Univerziteta Leeds Beckett kaže da osjećaj kontrole nad vlastitim vremenom ljudima daje i osjećaj kontrole nad životom. Kada ga izgubimo, raste i anksioznost.
Šta se dešava u avionu?
Nakon polijetanja tijelo se brzo prilagođava novim uslovima. Pritisak u kabini održava se na nivou koji odgovara nadmorskoj visini između 1.800 i 2.400 metara. Zbog toga nivo kisika u krvi može pasti sa oko 97 na približno 90 posto.
Za većinu zdravih ljudi to nije opasno, ali može objasniti zašto se tokom leta ili nakon njega osjećamo umorno, usporeno ili blago ošamućeno. Manje kisika znači i nešto slabiju opskrbu mozga, što može utjecati na koncentraciju i osjećaj budnosti.
Zašto su usta, oči i koža suhi?
Zrak u kabini je izrazito suh. Vlažnost se najčešće kreće između 10 i 20 posto, što je znatno manje nego u većini domova, gdje je obično između 40 i 50 posto. Zbog toga mnogi tokom leta osjećaju suhoću očiju, nosa, grla i kože.
Govind ističe da to ne znači da organizam odmah postaje ozbiljno dehidriran. Suh zrak prvenstveno isušuje vanjske površine tijela. Osobe koje nose kontaktne leće to često prve primijete. Ipak, preporučuje se piti dovoljno vode tokom leta, dok je alkohol bolje ostaviti za dolazak na odredište jer može dodatno pojačati žeđ i glavobolju.
Zašto avionska hrana ima drugačiji okus?
Promjena pritiska i suh zrak utiču i na čulo okusa. Budući da miris ima veliku ulogu u doživljaju hrane, suhoća nosa i slabiji osjet mirisa mogu učiniti da slatka i slana hrana imaju blaži okus nego inače.
Zbog toga je avionska hrana često jače začinjena, a sok od paradajza i koktel Bloody Mary mnogima imaju bolji okus u avionu nego na zemlji. Umami, okus karakterističan za paradajz, meso i gljive, u zraku ostaje izraženiji od ostalih okusa.
Zašto smo naduti nakon leta?
Nadutost tokom leta nije umišljena. Kako pritisak u kabini opada, plinovi u tijelu se šire, zbog čega se mnogi osjećaju napuhano, posebno na dužim letovima.
Isti princip objašnjava i pucketanje u ušima. Zrak u srednjem uhu i sinusima prilagođava se promjeni pritiska, što osjećamo kao pritisak, začepljenost ili pucketanje.
Kako sebi pomoći tokom i nakon leta?
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka. Tokom leta treba piti dovoljno vode, izbjegavati pretjerano konzumiranje alkohola i kofeina, povremeno ustati i prošetati kabinom te razgibati noge dok sjedite.
Na dužim letovima mogu pomoći i kompresijske čarape, posebno osobama koje su sklone oticanju nogu. Nakon slijetanja korisno je izaći na dnevno svjetlo i lagano se kretati, umjesto da odmah ostanete u zatvorenom prostoru, prenosi Index.hr.
Stručnjak za wellness John La Puma savjetuje da se po dolasku što prije prilagodimo lokalnom vremenu. Ako je jutro, najbolje je izaći na dnevno svjetlo prije prve kafe i korištenja mobitela, jer upravo svjetlost najbrže pomaže organizmu da prilagodi unutrašnji biološki sat.
Kod manjih promjena vremenskih zona tijelo se uglavnom prilagodi za dan ili dva. Umor nakon leta tada nije nužno pravi jet lag, već je često posljedica dugog sjedenja, suhog zraka, nedostatka sna i boravka u zatvorenom prostoru u vrijeme kada bi organizam prirodno bio aktivan.
