Prosječno provodimo trećinu života spavajući, ali potreba za snom varira, nekima je potrebno više, a nekima manje od osam sati noću.
Da li je osam sati sna zaista dovoljno za zdravlje? Stručnjaci objašnjavaju zašto je ključno buditi se odmoran.
Iako je san ključan za naše zdravlje, i dalje ostaje misterija. Prosječno provodimo trećinu života spavajući, ali potreba za snom varira, nekima je potrebno više, a nekima manje od osam sati noću.
"Razlozi nisu potpuno jasni, ali san je neophodan za sve nas", kaže dr Rafael Pelajo, specijalista za poremećaje spavanja sa Univerziteta Stanford. "Dok spavamo, dešavaju se nevjerovatni procesi. To je najprirodniji oblik brige o sebi koji imamo."
Većina ljudi spava između sedam i devet sati, a upravo taj raspon sna ima najmanju povezanost sa zdravstvenim problemima, objašnjava Moli Atvud, stručnjak za poremećaje spavanja sa Univerziteta Džons Hopkins, prenosi Euronews.
Osobe koje u prosjeku spavaju manje od šest ili više od devet sati izložene su većem riziku od zdravstvenih tegoba, ali je važno naglasiti da je svako drugačiji. Kvalitet sna je presudan, kaže Pelajo, ističući da je najvažnije da se budimo osvježeni i odmorni.
"Ako mi neko kaže da spava mnogo sati, ali se i dalje osjeća iscrpljeno, nešto nije u redu", dodaje on. "Ne treba da napustite omiljeni restoran gladni."
Potreba za snom mijenja se kroz život
Potreba za snom zavisi od uzrasta. Novorođenčad spava između 14 i 17 sati dnevno, jer je san ključan za njihov brz rast i razvoj.
Prema Nacionalnoj fondaciji za san, odraslima od 26 do 64 godine preporučuje se između sedam i devet sati sna. Stariji mogu imati nešto kraći san, dok mladi između 16 i 25 godina mogu spavati malo duže.
San se odvija u ciklusima koji traju oko 90 minuta. U prvoj polovini noći dominira dubok san, koji je ključan za regeneraciju tijela i lučenje hormona rasta. U drugoj polovini noći dolazi do faze REM sna, koja je bitna za učenje i pretvaranje kratkoročne memorije u dugoročnu.
Kod djece dubok san čini oko 50% ukupnog sna, ali taj procenat opada u adolescenciji, jer tijelu više nije potrebna ista količina regeneracije.
Da li žene spavaju više od muškaraca?
Istraživanja ne pokazuju da žene imaju veću potrebu za snom, ali u prosjeku spavaju malo duže od muškaraca, kaže Atvud.
Razlike se primjećuju već u tinejdžerskom periodu, iako imaju iste potrebe za snom, djevojčice često spavaju manje od dječaka i češće prijavljuju nesanicu.
Kada postanu majke, žene češće preuzimaju noćnu brigu o novorođenčetu, što dodatno smanjuje količinu sna. Hormonske promjene tokom trudnoće i menopauze takođe mogu utjecati na kvalitet i trajanje sna.
Nedostatak sna može dovesti do razdražljivosti, loše koncentracije i umora, a dugoročno i do ozbiljnih zdravstvenih problema.
"Nedovoljno sna, nesanica ili neliječena apneja povećavaju rizik od depresije, visokog krvnog pritiska, srčanog udara, moždanog udara i slabljenja imunog sistema", upozorava Atvud. "Takođe, povećava se rizik od Alchajmerove bolesti", kaže on.
Ako spavate preporučeni broj sati, ali se i dalje budite umorni, obratite se ljekaru. On može isključiti druge zdravstvene probleme koji utječu na san, a ako se problemi nastave, konsultacija sa specijalistom za spavanje može biti od pomoći.
