Ljekari ističu četiri stanja koja su posebno rizična.
Visoke temperature mogle bi kod nekih ljudi pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Građanima se savjetuje da piju dovoljno tečnosti, borave u rashlađenim prostorijama, izbjegavaju izlaganje suncu te provjere kako su rodbina i komšije. Također se podsjeća da se mala djeca i kućni ljubimci ni u kojem slučaju ne smiju ostavljati bez nadzora u vozilima.
Tokom toplotnih valova osobe s određenim zdravstvenim tegobama mogu primijetiti pogoršanje, a ljekari ističu četiri stanja koja su posebno rizična.
Srčane bolesti
Fiziolog Michael Crawford objasnio je kako ekstremne vrućine utiču na srce.
"Kardiovaskularni sistem mora uložiti dodatni napor kako bi otpuštao toplotu i rashladio tijelo. To dovodi do ubrzanog rada srca i pojačanog znojenja, što može uzrokovati pad krvnog pritiska. Što duže boravite na vrućini, to je opterećenje za srce veće", rekao je.
Vruće vrijeme također može izazvati tahikardiju, odnosno ubrzan rad srca, koja u nekim slučajevima može biti opasna po život.
Bubrežni kamenci
Urolog dr. Arash Akhavein iz bolnice Cedars-Sinai upozorava da su ljudi tokom vrućina izloženiji riziku od bubrežnih kamenaca.
"Dehidracija u toplim i suhim uslovima predstavlja veliki rizik za nastanak kamenaca. Što se više znojite i gubite tečnost, to urin postaje koncentriraniji. Kada je previše koncentriran, minerali se lakše kristaliziraju i stvaraju kamenac", izjavio je.
Giht
Osobe koje boluju od gihta, oblika artritisa, trebaju biti posebno oprezne tokom ljetnih mjeseci. Istraživanja pokazuju da toplo i vlažno vrijeme može povećati rizik od napada gihta, čak i kada se boravi u klimatiziranim prostorijama.
"Više temperature uzrokuju pojačano znojenje, što može dovesti do dehidracije", objašnjava organizacija Gout Education Society.
"Dehidracija zatim može povećati nivo mokraćne kiseline, što potiče napade gihta."
Glavobolje
Promjene pritiska i temperature mogu izazvati glavobolje, pa su osobe sklone migrenama podložnije napadima tokom vrućina. Prema fondaciji za migrene, trećina oboljelih navodi dehidraciju kao okidač, prenosi Index.hr.
Jaka sunčeva svjetlost također može izazvati glavobolje i aktivirati nervne puteve osjetljive na svjetlost koji su povezani s migrenom.
"Stres uzrokovan visokim temperaturama također povećava nivo kortizola, što je još jedan poznati okidač", dodaje zdravstvena organizacija WMC Health.
