Odustajanjem od loših navika u ranoj i srednjoj odrasloj dobi može se spriječiti niz godina lošeg zdravlja kasnije u životu.
Naučnici upozoravaju da se učinci pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i nedovoljne fizičke aktivnosti počinju osjećati već od 36. godine života.
Odricanjem ovih štetnih navika u ranoj odrasloj i srednjoj dobi mogu se spriječiti godine narušenog zdravlja, pokazuje istraživanje koje je pratilo ispitanike više od 30 godina.
Pušenje izaziva rak pluća te probleme sa srcem i disanjem, dok su nedostatak fizičke aktivnosti i prekomjerna konzumacija alkohola povezani s bolestima poput raka, moždanog udara, srčanog udara i prerane smrti.
U novom istraživanju stručnjaci s finskih univerziteta otkrili su da ljudi već s 36 godina pokazuju znakove loših zdravstvenih izbora. Tim istraživača pratio je 326 ljudi od njihove 27. godine, a zatim ponovo u dobi od 36, 42, 50 i 61 godine.
Mentalno zdravlje procjenjivano je anketama o simptomima depresije i psihološkom blagostanju, dok je fizičko zdravlje mjereno putem metaboličkog rizika, koji je uključivao krvni pritisak, obim struka, nivo šećera u krvi, holesterol i druge masnoće u krvi.
Ispitanici su također ocjenjivali svoje opšte zdravstveno stanje u protekloj godini.
Simptomi depresije i psihološko blagostanje mjerili su se na skali od 1 do 4, samoprocjena zdravlja na skali od 1 do 5, a metabolički rizik na skali od 0 do 5.
Tri rizična ponašanja
U svakom trenutku istraživači su procjenjivali tri rizična ponašanja – pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i fizičku neaktivnost (vježbanje manje od jednom sedmično).
Rezultati su pokazali da su ljudi koji su imali sve tri nezdrave navike u određenom trenutku imali lošije mentalno i fizičko zdravlje u poređenju s onima koji ih nisu imali.
Konkretno, simptomi depresije povećali su se za 0,1 bod, metabolički rizik porastao je za 0,53 boda, psihološko blagostanje opalo je za 0,1 bod, a samoprocjena zdravlja pala je za 0,45 bodova.
Štaviše, dugotrajna prisutnost sva tri rizična ponašanja bila je još snažnije povezana s lošim zdravljem.
Simptomi depresije povećali su se za 0,38 bodova, metabolički rizik porastao za 1,49 bodova, psihološko blagostanje smanjeno za 0,14 bodova, a samoprocjena zdravlja pala za 0,45 bodova.
Rizik se može smanjiti
Dr. Tiia Kekalainen, naučnica koja je radila na istraživanju, istakla je:
"Nezarazne bolesti poput srčanih bolesti i raka uzrokuju gotovo tri četvrtine svih smrtnih slučajeva u svijetu. Ipak, zdravim stilom života pojedinac može značajno smanjiti rizik od razvoja tih bolesti i povećati šanse za duži život."
"Naši rezultati naglašavaju koliko je važno što ranije prestati s rizičnim zdravstvenim ponašanjima poput pušenja, prekomjernog konzumiranja alkohola i tjelesne neaktivnosti, kako bi se spriječilo nakupljanje njihovih negativnih efekata tokom godina, koji na kraju dovode do lošeg mentalnog i fizičkog zdravlja u starijoj dobi. Ipak, nikada nije kasno za promjenu navika. Usvajanje zdravijih navika i u srednjim godinama života donosi značajne koristi kasnije."
Naučnici su zaključili da rezultati sugerišu kako su ove veze prisutne već od 36. godine života, a ne tek kasnije u srednjoj dobi.
