Smatra se da ova smrtonosna bolest pogađa oko jednu od pet osoba i može značajno skratiti životni vijek.
Naučnici su upozorili da jedno uobičajeno, ali često tiho zdravstveno stanje može povećati rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima, pa čak i rakom, za oko 50%.
Smatra se da ova smrtonosna bolest pogađa oko jednu od pet osoba i može značajno skratiti životni vijek, piše Express.
Novo istraživanje je pokazalo da osobe sa masnom bolešću jetre imaju gotovo dvostruko veću stopu smrtnosti u poređenju s općom populacijom. Imaju povećan rizik od smrti ne samo od bolesti jetre, već i od drugih čestih bolesti poput raka i kardiovaskularnih oboljenja, navodi se u istraživanju.
Masna bolest jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom (MASLD), nastaje usljed nakupljanja masti u jetri. Iako u početku ne izaziva probleme, s vremenom može dovesti do ozbiljnih oštećenja i ožiljaka na jetri.
Neki pacijenti s MASLD-om mogu razviti i zatajenje jetre ili rak jetre. Posebno je opasna jer često ne pokazuje simptome u ranim fazama bolesti.
Istraživači su identifikovali svih 13 hiljada pacijenata kojima je dijagnosticiran MASLD u Švedskoj između 2002. i 2020. godine. Zatim su analizirali rizik od smrti iz različitih uzroka u poređenju s općom populacijom.
Otkriveno je da je ukupna stopa smrtnosti kod osoba s MASLD-om skoro dvostruko veća. Rizik je bio povećan kod gotovo svih proučavanih uzroka smrti, a naročito kod smrti od bolesti jetre (27 puta veća smrtnost) i raka jetre (35 puta veća smrtnost).
Međutim najčešći uzroci smrti kod ovih pacijenata bili su kardiovaskularne bolesti i rak koji nije povezan s jetrom, pri čemu su stope smrtnosti bile za 54% i 47% veće.
Dr Axel Wester, autor studije i ljekar u Univerzitetskoj bolnici Karolinska, izjavio je:
"Mnogi ljudi nisu svjesni da imaju masnu bolest jetre jer ona rijetko uzrokuje simptome u ranim fazama. Naše istraživanje pokazuje da osobe kojima je dijagnosticiran MASLD imaju povećan rizik od smrti zbog mnogih različitih bolesti, ne samo bolesti jetre".
Pored toga, studija je pokazala da osobe s MASLD-om imaju i povećan rizik od smrti usljed infekcija, bolesti gastrointestinalnog sistema, bolesti disajnog sistema, endokrinih bolesti ili vanjskih uzroka.
Drugi autor studije, Hannes Hagström, dodao je:
"Važno je da se ne fokusiramo samo na jetru kada liječimo pacijente s masnom bolešću jetre. Holistički pristup i rana intervencija uz saradnju različitih medicinskih specijalnosti mogu biti ključni za poboljšanje prognoze kod ovih pacijenata."
NHS (Britanska zdravstvena služba) upozorava da ste pod većim rizikom za razvoj masne bolesti jetre ako:
- imate prekomjernu tjelesnu težinu ili ste gojazni – posebno ako imate dosta sala oko struka (tzv. “jabuka” oblik tijela)
- imate dijabetes tipa 2
- imate stanje koje utiče na način na koji tijelo koristi inzulin (inzulinsku rezistenciju), poput sindroma policističnih jajnika
- imate usporen rad štitne žlijezde (hipotireozu)
- imate visok krvni pritisak
- imate visok nivo holesterola
- imate metabolički sindrom (kombinacija dijabetesa, visokog krvnog pritiska i gojaznosti)
- imate više od 50 godina
- pušite.
Međutim, ova zdravstvena ustanova dodaje:
"Nealkoholna masna bolest jetre je dijagnosticirana i kod osoba koje nemaju nijedan od ovih faktora rizika – uključujući i djecu."
Simptomi MASLD-a obično se ne pojavljuju dok bolest ne uznapreduje do ciroze (ožiljaka na jetri).
Simptomi ciroze mogu uključivati:
- osjećaj umora ili stalne iscrpljenosti
- gubitak apetita ili nenamjerno mršavljenje
- mučninu ili povraćanje
- bolove u stomaku
- vidljive krvne sudove na koži
- crvene i mrljaste dlanove – crvenilo može biti teže uočljivo kod osoba tamnije kože
- lako krvarenje ili modrice
- svrbež kože
- promjene na prstima, poput proširenja i zakrivljenja (tzv. batak prsti) ili bijelih noktiju
- žutilo kože i beonjača (žutica) – žutilo može biti manje uočljivo na tamnijoj koži
- otečen stomak, noge, gležnjevi ili stopala
- drhtave ruke
- usporen ili nerazgovjetan govor
- zbunjenost ili problemi s koncentracijom
- povraćanje krvi
- vrlo tamna ili crna stolica.
Ako osjetite bilo koji od ovih simptoma, trebate se obratiti svom porodičnom ljekaru.
