Dok se neki pitaju da li su jaja s određenim promjenama sigurna za konzumaciju, stručnjaci objašnjavaju uzrok i kako prepoznati potencijalne rizike.
Jaja su jedna od najčešćih namirnica u gotovo svakom domaćinstvu, ali i jedna od najosjetljivijih kada je u pitanju čuvanje i priprema. To da li su sigurna za konzumaciju zavisi od brojnih faktora. Prepoznavanje znakova koji ukazuju na potencijalnu opasnost ključno je za očuvanje zdravlja.
Stručnjaci su razjasnili razlog zbog kojeg ljuske jajeta mogu imati nesavršenosti poput mrlja ili malih izbočina, no najvažnije je znati kako ih pravilno pripremiti da biste izbjegli eventualne zdravstvene rizike. Ljuska jajeta predstavlja prirodnu zaštitnu barijeru protiv bakterija, ali određene promjene na njoj mogu ukazivati na ozbiljne probleme.
Pukotine ili oštećenja na ljusci predstavljaju najveći rizik jer omogućuju bakterijama poput salmonele da prodru u unutrašnjost jajeta. Čak i male pukotine mogu biti opasne jer stvaraju put za potencijalnu kontaminaciju.
Neobične neravnine ili tačkice na ljusci mogu biti znak problema tokom razvoja jajeta. Dok su manje nepravilnosti normalne, veće izbočine ili neuobičajene formacije mogu ukazivati na poremećaje u procesu formiranja ljuske. Ove promjene često nastaju zbog stresa kod kokoši, nedostatka kalcijuma ili drugih nutritivnih deficita.
"Tamne mrlje na ljusci jajeta pojavljuju se dok jaje putuje kroz kokoš. Ako se jaje premalo okreće, mogu se pojaviti mrlje, a neravna ljuska nastaje iz istog razloga", objašnjavaju stručnjaci, navodi Food Safety and Inspection Service.
Znakovi da jaje nije dobro za konzumaciju
Neprijatan miris nakon što razbijete jaje prije pripreme siguran je znak da nije za konzumaciju i da ga treba baciti. Takođe, ako uočite da je sadržaj jajeta neobične boje ili konzistencije, nemojte ga konzumirati. Prozirno, vodenasto bjelance može ukazivati na starije jaje, dok ružičasta ili zelenkasta boja može biti znak bakterijske kontaminacije.
Pravilno rukovanje i pažljiva provjera prije konzumacije ključni su koraci u prevenciji trovanja hranom i očuvanju zdravlja. U slučaju nedoumice, uvijek je bolje baciti sumnjivo jaje nego rizikovati zdravstvene probleme.
Kada su jaja najsigurnija za konzumaciju
Svježa jaja, pravilno pohranjena u frižideru na temperaturi od 4 stepena Celzijusa ili nižoj, predstavljaju najsigurniju opciju za konzumaciju. Važno je napomenuti da jaja treba čuvati u originalnoj ambalaži koja pruža dodatnu zaštitu i održava optimalnu vlažnost. Jaja ne bi smjela biti na sobnoj temperaturi duže od dva sata.
Pravilna termička obrada ključna je za sigurnu konzumaciju jaja. Za meko kuhana jaja, potrebno ih je kuvati četiri do šest minuta nakon što voda provri, dok za tvrdo kuvana preporučeno vrijeme iznosi 10-12 minuta. Nakon kuhanja, jaja treba odmah prebaciti u hladnu vodu kako bi se spriječilo daljnje kuhanje i olakšalo guljenje.
Kod pripreme kajgane ili drugih jela od jaja, važno je postići temperaturu od najmanje 70 stepeni Celzijusa u središtu jela. Posebno treba izbjegavati konzumaciju sirovih ili nedovoljno termički obrađenih jaja, a te napomene su još važnije za rizične grupe poput trudnica, male djece, starijih osoba i osoba s oslabljenim imunim sistemom.
