Jednom kada započnete s ovakvim načinom ishrane, velika je vjerovatnoća da ćete u njemu istrajati.
Grčka salata umjesto kroasana punjenog šunkom tokom pauze za ručak. Riba umjesto crvenog mesa na roštilju za večeru.
Ako se pridržavate mediteranske prehrane, vjerovatno to činite zbog zdravstvenih razloga. Možda vam ju je preporučio ljekar kako biste smanjili rizik od kardiovaskularnih i drugih bolesti.
Međutim, ne očekujte brze rezultate, poručuje stručnjak za nutricionističku medicinu dr. Stephan Bischoff. Smanjenje faktora rizika za dijabetes ili srčani udar ne događa se preko noći - potrebno je vrijeme.
Ponekad se pozitivni rezultati takve prehrane pokažu tek nakon nekoliko godina, pa čak i decenija. Oni koji se odluče za ovu vrstu prehrane trebaju biti svjesni da, kao i u svemu što se tiče medicine, nema potpune garancije da će pomoći.
Kod svake bolesti postoji genetska komponenta, ali i način života - dakle, postoji naslijeđeni rizik, objašnjava Bischoff, dodajući da se pridržavanje mediteranske prehrane ipak isplati.
Nije pogodna za gubitak kilograma
Čak i osobe s povećanim genetskim rizikom imaju koristi od nje, kaže on. Dakle, oni koji prelaze na mediteransku prehranu trebaju zaboraviti na brze rezultate.
Nije poenta u strogom pridržavanju dijete nekoliko sedmica, objašnjava Bischoff, već u dugoročnom pristupu. Jednom kada započnete s ovakvim načinom ishrane, velika je vjerovatnoća da ćete u njemu istrajati, jer ga je moguće skladno uklopiti u svakodnevni život.
Još nešto treba imati na umu: ova prehrana nije namijenjena kratkoročnom gubitku kilograma i ne fokusira se na smanjenje kalorija, tvrdi Bischoff.
Ako želite izgubiti nekoliko kilograma, morate prilagoditi ishranu i način života tako da unosite manje kalorija nego što vaše tijelo troši.
Dakle - vježbajte više, jedite manje.
