Srčani udar se ne može uvijek spriječiti, ali se njegovi rani znakovi često mogu prepoznati.
Srčani udar rijetko dolazi "niotkuda". Iako se često opisuje kao iznenadan i dramatičan događaj, u mnogim slučajevima tijelo danima, pa čak i sedmicama ranije šalje upozoravajuće signale koje ne bi trebalo ignorisati.
Problem je što se ti simptomi često pripisuju stresu, umoru ili "bezazlenim" tegobama, zbog čega se pomoć traži prekasno.
Najčešći simptom srčanog udara je bol ili pritisak u prsima, koji može trajati nekoliko minuta ili se javljati u valovima. Taj osjećaj se često opisuje kao stezanje, težina ili pečenje, a bol se može širiti u lijevu ruku, vrat, vilicu, leđa ili stomak. Međutim, srčani udar ne mora uvijek izgledati isto.
Kod nekih osoba, posebno žena, starijih i dijabetičara, simptomi mogu biti suptilniji. Kratkoća daha, iznenadan umor, mučnina, hladan znoj, vrtoglavica ili osjećaj nelagode bez jasnog bola u prsima također mogu ukazivati na ozbiljan problem sa srcem. Upravo zbog tih "neklasičnih" simptoma, srčani udar se ponekad ne prepozna na vrijeme.
Na šta obratiti pažnju?
Važno je osluškivati promjene koje nisu uobičajene za organizam. Ako se javi bol u prsima koji ne prolazi mirovanjem, osjećaj gušenja bez jasnog razloga ili nagla slabost, to su znakovi koji zahtijevaju hitnu reakciju. Poseban oprez potreban je kod osoba koje već imaju faktore rizika, poput povišenog krvnog pritiska, dijabetesa, povišenog holesterola, pušenja ili porodične historije srčanih bolesti.
Simptomi se mogu pojaviti tokom fizičkog napora, ali i u mirovanju ili tokom sna. Zbog toga ne postoji "sigurno vrijeme" kada se srčani udar ne može desiti.
Kako reagovati u sumnjivoj situaciji?
Ako postoji sumnja na srčani udar, vrijeme je ključni faktor. Ne treba čekati da bol prođe sam od sebe niti se oslanjati na kućne lijekove. Hitnu medicinsku pomoć treba pozvati odmah. Osobi se savjetuje da miruje, da sjedne ili legne u polusjedeći položaj i da izbjegava fizički napor dok pomoć ne stigne.
Brza reakcija može spasiti život i značajno smanjiti posljedice, jer savremena medicina ima efikasne terapije koje su najdjelotvornije ako se primijene u prvim satima nakon pojave simptoma.
Kada posjetiti ljekara?
Čak i ako simptomi nisu jaki ili su prošli sami od sebe, to ne znači da problem ne postoji. Povremeni bol u prsima, ubrzan rad srca, neobjašnjiv umor ili otežano disanje razlozi su za preventivni pregled. Redovne kontrole posebno su važne za osobe s povećanim rizikom, ali i za one koji žele na vrijeme spriječiti ozbiljne komplikacije.
Srčani udar se ne može uvijek spriječiti, ali se njegovi rani znakovi često mogu prepoznati. Informisanost, pažnja prema vlastitom tijelu i pravovremena reakcija ostaju najvažniji saveznici u očuvanju zdravlja srca.
Rizik od srčanog udara povećavaju brojni faktori, od kojih su neki povezani sa stilom života, a drugi sa genetikom i postojećim zdravstvenim stanjima. Među najznačajnijima su povišen krvni pritisak, visok nivo holesterola, dijabetes, pušenje i gojaznost, ali i hronični stres, fizička neaktivnost te nezdrava ishrana bogata zasićenim mastima i solju. Dodatni rizik nose porodična historija srčanih bolesti, starija životna dob i prethodni problemi sa srcem, dok se u praksi sve češće bilježi da se srčani udar javlja i kod mlađih osoba, upravo zbog kombinacije loših životnih navika i zanemarivanja preventivnih pregleda.
