Bolesti srca i krvnih žila, kardiovaskularne bolesti u svijetu, pa tako i u BiH prioritetni su javnozdravstveni problem jer su i dalje vodeći uzrok smrti.
"Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti i godinama su iznad 50 posto. Zadnje desetljeće se nešto taj postotak smanjuje kako je uvedena invazivna kardiološka obrada ali u svakom slučaju još uvijek veliki broj ljudi umire od bolesti srca i krvožilnoga sistema", istaknula je doktorica Diana Zelenika, kardiolog.
Napominje kako su za vrijeme epidemije koronavirusa te bolesti bile nešto zastupljenije i da su liječnici uočili da je veći broj infarkta i srčanih oboljenja, s tim da se to tumači s oštećenjem srčane stanice koje oblažu krvne žile čime dolazi do mogućnosti stvaranja ugruška, odnosno do nastanka infarkta miokarda (stanica srčanog mišića).
I nije samo infarkt miokadra, kaže dr. Zelenika, oboljenje koje se vezivalo za covid.
Naime, prema američkoj studiji u kojoj je rađena obdukcija na osobama koji su preboljeli covid, njih 70 do 80 posto je u srčanom mišiću i stanicama, imalo virus covida.
"Mi sami smo primijetili, od nas preboljelih do naših pacijenata, da su bili zastupljeni simptomi umora, malaksalosti i intolerancije napora što je posljedica same upale srčanog mišića", dodaje.
Također, imali smo i slučajeve oštećenja srčane ovojnice - perikarditis, a osim infarkta bili su česti i poremećaji srčanog ritma i slično. Kada se govori o faktorima rizika za oštećenje srca i krvožilnoga sistema, razlikujemo nepromjenjive i promjenjive.
U nepromjenjive spada dob, spol i nasljeđe.
"Naravno, što smo stariji to je veća šansa da imamo tu bolest, a muškarci su sedam puta ugroženiji u odnosu na žene iz tzv. generativne dobi kojima se nastupanjem menopauze ta učestalost izjednačava", napominje dr. Zelenika.
Ukoliko ipak neko u porodici ima muškarca koji je imao infarkt prije 55 ili žene prije 65 godine u krvnom srodstvu, tada se već govori o nasljednoj komponenti.
Što se tiče promjenjivih faktora, velik dio srčano-žilnih bolesti, navodi dr. Zelenika, može se spriječiti izbjegavanjem rizika poput debljine, nepravilne prehrane, pušenja, nedostatka tjelesne aktivnosti i naravno, eliminisati stres pa ako treba i uz pomoć psihijatra ili nekih drugih konzultacija.
Kod već nastalih bolesti srca i krvnih žila rano otkrivanje i liječenje može spriječiti preranu smrt, ali i znatno poboljšati kvalitetu života.
Mostar i regija imaju kardiologiju na zavidnoj razini
Što se tiče koronarnih bolest srca, na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) se već od 2010. radi koronarografija (invazivna dijagnostička metoda) odnosno 24-satna koronarografija.
"To znači da čim bolesnik dođe, a ukoliko se radi o određenoj vrsti infarkta koju mi prema EKG pomjenama zovemo STEMI – infarkt, pozove se dežurna ekipa liječnika da budu spremni i da im se šalje takav bolesnik - da bi se brže pristupilo. Tako da je smrtnost koja je ranije bila preko 30 posto, s uvođenjem koronarnih jedinica smanjena za 25 posto, odnosno uvođenjem koronarografije na 6 posto", pojašnjava dr. Zelenika.
Dodaje da su takvi standardi liječenja dobri, a da u Mostaru imamo razvijenu kardijalnu kirurgiju koja također svoj posao odrađuje korektno.
Vezani članak
Najveći problem je, kaže, prepoznati faktore rizika te se i sami bolesnici mole da se jave na pregled i prepoznaju simptome koronarne bolesti - bolesti srca koje nastaju uslijed smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije.
Na aerodrome i u tržne centre postaviti defibrilatore
Ono na čemu bi se moglo poraditi, tvrdi dr. Zelenika, je da se na stadione, u tržne centre ili na aerodrome postave defibrilatori, prenosivi uređaji za automatsku vanjsku defibrilaciju srca, odnosno uređaj za reanimaciju u slučaju trenutnog zatajenja srca.
Pohvalila je elektrofiziologe koji rade elektrofiziološko ispitivanje i radiofrekvencijsku ablaciju kojom se uspješno sprečavaju ponovna javljanja aritmija, a time i simptomi bolesti.
Nadalje podsjeća na situacije kada ljudi umiru iznenada, bez prethodno dijagnosticiranih srčanih problema ili simptoma.
"Da bi se povećale šanse za preživljavanje, važno je pravodobno ispravno provesti reanimaciju do dolaska stručne medicinske hitne pomoći umjetnim disanjem i masažom srca. U takvim situacijama najgore je ne učiniti ništa", upozorava doktorica.
Inače, kardiovaskularne bolesti su najčešća nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 miliona smrti godišnje na razini svijeta. Ako se ne zaustave sadašnji trendovi, procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje. U Europi godišnje od KVB umire oko 4 miliona ljudi, odnosno 45 % svih umrlih, a na razini EU zemalja 36 % svih umrlih, odnosno 1,8 miliona osoba, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi živi s nekom od KVB.
