Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH upozorava na mjere zaštite kojih se treba pridržavati tokom ljetnog perioda i velikih vrućina.
Ove mjere se posebno odnose na ranjive grupe – djeca, starije osobe i hronične bolesnike.
Stručnjaci preporučuju izbjegavanje naglog, jakog i direktnog izlaganja suncu. Aida Filipović Hadžiomeragić, voditeljica Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju, naglašava da je tokom najtoplijeg dijela dana najbolje boraviti u rashlađenim, po mogućnosti klimatiziranim prostorijama, s temperaturom prilagođenom uslovima. Odjeća bi trebala biti lagana, prozračna i od prirodnih materijala.
Ako se mora boraviti vani, preporučuje se izbjegavanje perioda najvećih temperatura, zaštita očiju sunčanim naočalama sa UV filterom, a lice i vrat treba zaštititi šeširom ili kapom. Nezaštićene dijelove tijela treba namazati kremom sa zaštitnim faktorom 30 ili više.
"Ne zaboravite piti dovoljno vode, u većim količinama, ali ne pretjerano hladnu. Odrasli bi trebali piti osam do deset čaša vode dnevno. Izbjegavajte kofeinska, alkoholna, gazirana i previše zaslađena pića", savjetuje prim. dr. Filipović Hadžiomeragić.
Ishranu je, također, potrebno prilagoditi – jesti više manjih obroka, s naglaskom na svježe, sezonsko i lokalno voće i povrće. Hrana treba biti lagana, manje masna i blago začinjena. Kvarljive namirnice treba čuvati u frižideru, a kuhana jela prije konzumacije temeljito zagrijati. Ruke, radne površine i pribor za pripremu hrane moraju biti čisti.
Poseban oprez potreban je prilikom boravka u automobilu – obavezno ga prozračiti prije ulaska, klimatizaciju postaviti tako da razlika između unutrašnje i vanjske temperature ne bude veća od 6-8 stepeni. Djecu nikada ne ostavljati u parkiranom automobilu.
"Ako osoba osjeti vrtoglavicu, glavobolju, nemir ili nesvjesticu, treba je smjestiti u hlad, raskomotiti, rashladiti vodom ili oblozima i dati joj tečnost. Ako dođe do gubitka svijesti, osobu treba položiti na bok, rashladiti, ali ne davati ništa na usta, te hitno pozvati ljekarsku pomoć", naglašava ona.
Dr. Elvedina Žiga iz Službe za promociju zdravlja dodaje kako se mora izbjegavati dugotrajno i direktno izlaganje suncu jer to predstavlja glavni uzrok svih oblika raka kože.
"Samo jedno opekotine od sunca u djetinjstvu, uz crvenilo, bol i pojavu mjehura, udvostručavaju rizik od raka kože u odrasloj dobi. Zato je izuzetno važno zaštititi dječiju kožu", upozorava dr. Žiga.
Ističe kako ne možemo uticati na nasljedne faktore rizika (svijetli ten, boja očiju, broj mladeža, porodična anamneza), ali pravilnim ponašanjem možemo značajno smanjiti rizik – posebno izbjegavanjem sunca između 11 i 16 sati i redovnim nanošenjem zaštitne kreme (pola sata prije izlaska, ponoviti svaka 2-3 sata).
Sjenka na plaži ne znači potpunu zaštitu jer UV zrake reflektuju i kroz oblake. Preporučuje se i mjesečni samopregled kože – ispred ogledala, uz pomoć ručnog ogledala i češlja (za pregled vlasišta). Sve promjene treba zabilježiti, a svaku novu leziju kod osoba starijih od 40 godina odmah pokazati dermatologu.
