Osim što je jeftinije od svježih proizvoda, većina konzerviranog i smrznutog voća i povrća skraćuje vrijeme pripreme.
Vjerovatno znate da su voće i povrće dobri za vas i da ih većina nas ne jede dovoljno. Ali usred krize troškova života, kupovina više svježe hrane možda ne izgleda kao budžetski prihvatljiva opcija.
Tu na scenu stupaju konzervirano ili smrznuto voće i povrće, koji su obično jeftiniji i dugotrajniji od svježih proizvoda. Ali, jesu li jednako zdravi? Hajde da analiziramo istraživanja.
Prvo, čemu bismo trebali težiti? Voće i povrće sadrže važne vitamine, minerale i vlakna koji podržavaju cjelokupno zdravlje i smanjuju rizik od bolesti poput bolesti srca i nekih vrsta raka.
Preporuke unosa
Australijski vodič za zdravu ishranu preporučuje da odrasli jedu najmanje dvije porcije voća i pet porcija povrća svakog dana, što uključuje smrznute i konzervirane opcije.
Mnogi ljudi misle da su svježe voće i povrće bolji, ali to nije uvijek slučaj. Na primjer, pola šolje smrznutog brokolija ili pola šolje konzerviranog graha predstavlja jednu porciju povrća, dok jedna šolja konzerviranih breskvi ili jedna šolja nasjeckanog smrznutog manga čini jednu porciju voća.
Osim što je jeftinije od svježih proizvoda, većina konzerviranog i smrznutog voća i povrća skraćuje vrijeme pripreme jer obično dolazi već nasjeckana i spremna za kuhanje. Ovi proizvodi također imaju znatno duži rok trajanja od svježih opcija, što znači da su dostupni tokom cijele godine te da je manja vjerovatnoća da će se pokvariti i morati baciti.
[related]1014132[/related]
Je li smrznuto i konzervirano jednako zdravo?
Kada je riječ o nutritivnoj vrijednosti, smrznuto i konzervirano voće ili povrće općenito zadržava svoja svojstva, a ponekad je čak i bolje od svježih proizvoda koji su stajali u frižideru sedmicu dana. Štaviše, proces očuvanja određenih namirnica može zapravo povećati sadržaj hranjivih tvari.
Kajsije su odličan primjer, jer one smrznute imaju mnogo veći sadržaj vitamina C od svježih, budući da se vitamin C koristi kao pomoć pri očuvanju voća.
Zamrzavanje koristi niske temperature kako bi se odgodilo kvarenje hrane, a industrijske metode su vrlo efikasne u zadržavanju boje, teksture i nutritivnog sadržaja.
Ipak, zamrzavanje može oštetiti strukturu hrane ako dovede do razvoja kristala leda, što može smanjiti sadržaj hranjivih tvari i učiniti plodove gnjecavim, posebno uslijed ponovnog zamrzavanja.
Također, smrznuto voće i povrće nosi rizik od kontaminacije bakterijom Listeria monocytogenes, ali kuhanje prije jela efikasno smanjuje taj rizik.
S druge strane, proces konzerviranja uključuje sterilizaciju hrane na visokim temperaturama kako bi se mogla bezbjedno čuvati na sobnoj temperaturi tokom dugog perioda.
Iako izloženost visokim temperaturama uzrokuje razgradnju nekih nutrijenata, posebno vitamina rastvorljivih u vodi poput vitamina C, napredak u tehnologiji omogućava da se ovaj proces danas odvija brže i na nižim temperaturama, čime se gubici svode na minimum.
Obratite pažnju pri kupovini
Ipak, postoje stvari na koje treba obratiti pažnju pri kupovini.
Konzervirano povrće može imati visok sadržaj soli, pa je najbolje birati proizvode s naznakom "bez dodane soli" ili provjeriti tabelu nutritivnih vrijednosti za opcije s najnižim sadržajem natrijuma.
Cijeđenje i ispiranje povrća prije jela također pomaže u smanjenju unosa soli. Kod pečenog graha u sosu, sam sos često sadrži dodani šećer i so, pa vrijedi potražiti opcije sa smanjenim udjelom natrijuma.
Da biste smanjili potrošnju šećera kod voća, birajte opcije konzervirane u vlastitom soku umjesto u sirupu.
Konzervirano voće se može jesti kao samostalna užina, ili uz žitarice i jogurt, a u mnogim receptima svježe voće možete jednostavno zamijeniti smrznutim i konzerviranim opcijama. Smrznuto povrće je odlično za brzu pripremu obroka; smrznuti grašak i edamame trebaju samo nekoliko minuta kuhanja, pa se mogu dodati u posljednji čas u voki ili varivo.
Dodavanje konzerve leće, slanutka ili graha može obogatiti varivo ili sos za tjesteninu uz povećanje unosa vlakana i proteina, a pošto su već skuhani, možete ih isprati i jednostavno ubaciti u salatu koja će vas duže držati sitima, piše Science Alert.
U poređenju s konzerviranim verzijama, sušeni grah, slanutak i leća pružaju još bolju vrijednost za novac i imaju dug rok trajanja, iako njihova priprema može trajati duže jer im je često potrebno namakanje prije kuhanja.
S druge strane, sušeno voće se ne preporučuje kao svakodnevna alternativa svježem, smrznutom ili konzerviranom voću jer proces sušenja koncentriše šećer, ali u njemu svakako možete uživati kao u povremenoj grickalici.
