Može poremetiti njihov unutrašnji ritam i izazvati niz tegoba.
Pomjeranje sata unazad, koje označava prelazak na zimsko računanje vremena, za većinu ljudi znači samo sat više sna.
Međutim, za osobe koje boluju od demencije, ova promjena može biti mnogo više od obične vremenske korekcije - može poremetiti njihov unutrašnji ritam i izazvati niz tegoba.
Prema podacima Britanskog društva za Alzheimerovu bolest, promjena vremena može biti izrazito dezorijentirajuća za oboljele, jer remeti prirodni ritam spavanja i budnosti. Kako dani postaju kraći, a jutra sve tamnija, mnogi s demencijom teško se prilagođavaju novom obrascu svjetla i tame.
Njihovi cirkadijalni satovi - biološki mehanizmi koji upravljaju ciklusom sna i budnosti - reagiraju sporije na promjene, što može dovesti do nesanice, zbunjenosti i promjena raspoloženja.
Večernja zbunjenost i nervoza – znakovi "sindroma zalaska sunca"
Stručnjaci upozoravaju i na pojavu poznatu kao "sindrom zalaska sunca", koji se češće javlja tokom zimskih mjeseci. U kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima, oboljeli mogu postati tjeskobni, razdražljivi ili dezorijentirani, što dodatno otežava brigu o njima i iscrpljuje njihove njegovatelje.
Ova pojava, objašnjavaju ljekari, povezana je upravo s promjenama u količini dnevnog svjetla - čim nastupi mrak, organizam teže održava orijentaciju u vremenu i prostoru, što izaziva pojačane simptome.
Demencija nije bolest, već sindrom koji pogađa cijele porodice
Demencija sama po sebi nije jedna bolest, već sindrom koji podrazumijeva postepeni pad moždanih funkcija. Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije, a karakterišu je problemi s pamćenjem, koncentracijom, govorom te donošenjem odluka.
Osim kognitivnih teškoća, oboljeli često pate i od promjena raspoloženja, kao i gubitka sposobnosti prepoznavanja poznatih osoba i mjesta. Takve promjene duboko pogađaju i članove porodice, koji se svakodnevno suočavaju s izazovima brige i emocionalnim teretom bolesti.
Stručnjaci savjetuju: rutina i svjetlo kao najbolji saveznici
Stručnjaci savjetuju da se simptomi mogu ublažiti stvaranjem stabilne dnevne rutine i povećanjem izloženosti prirodnom svjetlu. U vrijeme prelaska na zimsko računanje vremena, preporučuje se da se oboljeli što više izlažu dnevnom svjetlu i da se izbjegavaju nagle promjene u rasporedu spavanja.
