Ako vam nakon boravka na hladnom zraku počne curiti nos, bez obzira na to da li vam je kosa mokra ili suha, razlog je jednostavan.
Jeste li se ikada ozbiljno prehladili nakon što ste po hladnom vremenu izašli van s mokrom kosom? Iako su nas na to godinama upozoravali, mokra kosa sama po sebi ne izaziva prehladu.
Riječ je o uvjerenju koje se prenosi generacijama, ali ljekari naglašavaju da izlazak napolje s mokrom kosom zimi ne može biti uzrok bolesti.
"Ne postoje naučni dokazi niti medicinska literatura koji potvrđuju takvu povezanost", izjavio je dr. Swapnil Patel, potpredsjednik Odjela za medicinu u medicinskom centru Hackensack Meridian – Jersey Shore.
Kako objašnjava, boravak na hladnoći s mokrom kosom može dovesti do bržeg gubitka tjelesne topline i osjećaja hladnoće, ali to ne znači da ćete se zbog toga razboljeti. Slično važi i za izlazak napolje bez jakne, dodala je dr. Parul Goyal, vanredna profesorica kliničke medicine na Univerzitetu Vanderbilt", piše HuffPost.
Kako hladnoća utiče na organizam?
Ako vam nakon boravka na hladnom zraku počne curiti nos, bez obzira na to da li vam je kosa mokra ili suha, razlog je jednostavan.
"Niske temperature utiču na krvne sudove, uzrokujući njihovo stezanje i širenje. Hladnoća najčešće dovodi do vazokonstrikcije, odnosno sužavanja krvnih žila", pojasnio je Patel.
S druge strane, u toplom okruženju, poput toplog tuša ili parnog kupatila, krvne žile se opuštaju, sinusi se "otvaraju", pa se mnogi tada osjećaju lakše. Upravo zbog toga tople kupke često donose olakšanje osobama koje su prehlađene. Hladan zrak, kako navodi Patel, ima suprotan efekat.
Ukoliko ste već zaraženi virusom, ali se simptomi još nisu pojavili, hladno vrijeme može uticati na krvne sudove i učiniti da se simptomi ranije ispolje ili postanu izraženiji. Ipak, ni hladnoća ni mokra kosa nisu uzrok same infekcije.
Kako se prehlada zapravo prenosi?
Iako vas mokra kosa neće razboljeti, prehlade se šire na druge načine. Do infekcije dolazi kada dođete u kontakt s virusom – najčešće putem kapljica koje ostaju na površinama ili bliskim kontaktom s oboljelom osobom.
"Ako neko kihne, kapljice mogu završiti na predmetima koje kasnije dodirnete", rekao je Patel. Virus se može prenijeti i ako neopranim rukama dodirujete oči, nos ili usta.
Redovno pranje ruku vodom i sapunom jedan je od najvažnijih načina zaštite od prehlade i drugih virusnih infekcija. Patel ističe da dodatnu zaštitu može pružiti i nošenje maski, naročito u blizini bolesnih osoba.
Goyal dodaje da je, kada god je moguće, najbolje izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju simptome, dok se oboljelima savjetuje da ostanu kod kuće ili nose masku ako moraju izaći.
Osim toga, redovna fizička aktivnost, dovoljno sna i uravnotežena ishrana pomažu u jačanju imunološkog sistema. Također se preporučuje izbjegavanje pušenja, jer ono može povećati osjetljivost organizma na prehlade, zaključio je Patel.
