Većina nas je barem jednom posegnula za čokoladom, sladoledom ili brzom hranom u trenucima tuge ili stresa, tražeći utjehu u tanjiru.

Većina nas je barem jednom posegnula za čokoladom, sladoledom ili brzom hranom u trenucima tuge ili stresa, tražeći utjehu u tanjiru. Iako emocionalno jedenje može privremeno popraviti raspoloženje, dugoročno može imati suprotan efekat. Stručnjaci poručuju da izbor hrane itekako utiče na mentalno zdravlje.
Tuga traži utjehu – ali ne u šećeru
Kada se osjećamo tužno, tijelo često žudi za ugljikohidratima, posebno onima koji brzo podižu nivo šećera u krvi. Ipak, slatkiši, gazirana pića i brza hrana pružaju samo kratkoročnu utjehu, nakon koje slijedi pad energije i još veći osjećaj bezvoljnosti.
Umjesto toga, preporučuje se konzumacija namirnica koje podstiču proizvodnju serotonina – hormona sreće. Ovas (zob), integralne žitarice, banane, orašasti plodovi i tamna čokolada s visokim udjelom kakaa mogu pomoći u ublažavanju simptoma tuge na prirodan način. Također, omega-3 masne kiseline, prisutne u lososu, orasima i lanenom sjemenu, povezane su s boljim raspoloženjem i manjim rizikom od depresije.
Stres traži ravnotežu – tijela i uma
Stres pokreće oslobađanje hormona kortizola, koji može povećati apetit, naročito za masnom i slanom hranom. Ipak, umjesto da posegnete za čipsom ili pizzom, bolje je birati hranu koja stabilizuje nivo šećera u krvi i smanjuje upalne procese u organizmu.
Hrana bogata magnezijem, poput tamnozelenog lisnatog povrća, sjemenki bundeve i crne čokolade, može pomoći u opuštanju mišića i živčanog sistema. Fermentirani proizvodi poput kefira, jogurta ili kiselog kupusa pozitivno utiču na crijevnu floru, a time i na balans hormona koji utiču na raspoloženje.
Također, zeleni čaj sadrži L-teanin, aminokiselinu koja promoviše opuštenost bez pospanosti, dok orašasti plodovi i jaja sadrže vitamine B grupe važne za mentalnu stabilnost.
Raspoloženje na tanjiru
Iako hrana nije lijek za emocionalne poteškoće, ona može biti saveznik u borbi protiv svakodnevnog stresa i lošeg raspoloženja. Ključ je u svjesnom biranju namirnica koje hrane i tijelo i um.
Pratiti vlastite emocije i prepoznati šta tijelu zaista treba, umjesto da se emocionalno reaguje prema hrani, prvi je korak ka zdravijem odnosu prema ishrani i sebi.