Istraživanja pokazuju da tragove BPA u organizmu ima više od 90 posto stanovništva.
Od jula 2026. godine u Evropskoj uniji stupa na snagu zabrana korištenja bisfenola A (BPA) i sličnih bisfenola u ambalaži za hranu, s ciljem smanjenja izloženosti ovoj hemikaliji koja može dospjeti u organizam putem hrane i pića.
BPA se koristi u proizvodnji plastike i zaštitnih premaza za konzerve, limenke i druge prehrambene proizvode, ali će zabrana obuhvatiti i višekratne plastične boce, kutije za hranu i kuhinjski pribor.
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) upozorava da BPA može negativno utjecati na imuni i hormonski sistem te povećati rizik od astme, autoimunih bolesti, dijabetesa, gojaznosti, kardiovaskularnih oboljenja, problema s plodnošću i pojedinih vrsta karcinoma, piše DW.
Istraživanja pokazuju da tragove BPA u organizmu ima više od 90 posto stanovništva.
Iako je EU uvela najstrožija pravila na svijetu, određeni izuzeci ostaju na snazi. Tako će pojedine konzerve za kiselu hranu moći sadržavati BPA premaz do 2028. godine, dok se postojeće zalihe proizvoda mogu prodavati do isteka.
Stručnjaci savjetuju da se, radi smanjenja izloženosti, češće koriste staklene posude, izbjegava hrana iz konzervi, ne zagrijava hrana u plastičnim posudama i pije isključivo hladna voda iz slavine. Pri kupovini plastičnih proizvoda preporučuje se birati one s oznakom "bez bisfenola", jer oznaka "bez BPA" ne znači nužno da proizvod ne sadrži druge bisfenole sa sličnim djelovanjem.
