Posebno ugrožene su bebe i mala djeca, starije osobe te hronični bolesnici.
Kod ekstremno visokih temperatura zraka najvažnije je spriječiti dehidraciju i pregrijavanje organizma.
Kardiologinja Zumreta Kušljugić prenosi preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prema kojima tokom najtoplijeg dijela dana treba izbjegavati izlaske i naporne aktivnosti te, ako je moguće, dva do tri sata provesti u rashlađenom prostoru.
Tokom dana preporučuje se zatvoriti prozore ukoliko je vani toplije, spustiti roletne ili zavjese te rashladiti prostoriju prije odlaska na spavanje. Klima-uređaje treba podesiti na temperaturu od oko 27 stepeni Celzijusa.
WHO preporučuje laganu i široku odjeću, redovno uzimanje tečnosti i izbjegavanje najtoplijeg dijela dana.
Kod beba i male djece važno je da odjeća pokriva kožu, a preporučuje se i šeširić sa širokim obodom, prozračna obuća te krema za sunčanje na izložene dijelove kože.
Kolica ne treba prekrivati suhom dekicom ili pelenom jer se njihova unutrašnjost može opasno zagrijati.
I odraslim osobama preporučuje se široka, lagana i prozračna odjeća svijetlih boja, šešir ili kačket, sunčane naočale i lagana obuća.
Kod starijih osoba vrijede iste preporuke, ali je posebno važno voditi računa da odjeća ne bude teška i tijesna. Kod osoba koje se slabije kreću posebno je važno aktivno rashlađivanje jer kod njih osjećaj žeđi može biti slabiji.
Koliko tečnosti treba unositi tokom velikih vrućina?
U ekstremno visokim temperaturama posebno je važno šta i koliko pijemo.
Za zdravu odraslu osobu WHO kao praktičnu orijentaciju navodi čašu vode svakog sata, odnosno najmanje dvije do tri litre dnevno, uz prilagođavanje potrebama i okolnostima.
Bebama i maloj djeci treba nuditi vodu češće nego inače i ne čekati da je sama zatraže. Kod dojenčadi način nadoknade tečnosti treba prilagoditi njihovom uzrastu i načinu ishrane.
Odraslima se preporučuje obična ili mineralna voda te nezaslađeni čajevi. U slučaju obilnog znojenja može pomoći oralna rehidratacijska otopina.
Treba izbjegavati ili ograničiti alkohol, veoma zaslađena pića, velike količine energetskih napitaka i kofeina.
Starijim osobama preporučuje se da ne čekaju osjećaj žeđi kako bi uzeli tečnost.
Osobe koje uzimaju diuretike ili imaju srčanu, bubrežnu ili drugu hroničnu bolest ne trebaju samostalno povećavati unos tečnosti, već se trebaju pridržavati preporuka ljekara.
Tokom ekstremnih vrućina preporučuje se lagana hrana, odnosno manji i češći obroci. Ne preporučuju se masni i obilni obroci, kao ni velike količine pržene i veoma slane hrane.
Kada vrućina postaje opasna?
Ukoliko se pojave jaka slabost, glavobolja i vrtoglavica, mučnina ili povraćanje, zbunjenost ili neuobičajeno ponašanje, izrazita pospanost, nesvjestica, veoma vruća koža, posebno ako prestane znojenje, kao i grčevi koji ne prolaze, više nije riječ samo o "umoru od vrućine", upozorava prof. dr. Kušljugić.
Prema preporukama Američkog udruženja za srce (AHA) iz 2026. godine, kod srčanih bolesnika plan zaštite tokom ekstremnih vrućina mora biti posebno prilagođen, naročito kod osoba sa srčanom slabošću, visokim krvnim pritiskom, aritmijama i onih koje su pretrpjele infarkt.
Profesorica dr. Kušljugić pojašnjava da ekstremna vrućina povećava opterećenje srca, širi krvne sudove i dovodi do gubitka tečnosti i elektrolita. To može uzrokovati pad krvnog pritiska, ubrzan ili nepravilan rad srca, vrtoglavicu, nesvjesticu i pogoršanje postojećih srčanih tegoba.
Ako ne postoji propisano ograničenje unosa tečnosti, potrebno je redovno piti i izbjegavati dehidraciju. Međutim, kod srčanih bolesnika ne vrijedi pravilo "što više vode".
"Vrućina povećava gubitak tečnosti, dok srčana slabost kod pojedinih pacijenata može zahtijevati ograničenje unosa. Ako osoba ima srčanu slabost i propisano ograničenje tečnosti, zbog vrućine ne treba samostalno povećavati unos na dvije do tri litre dnevno", naglašava Kušljugić.
U ukupnu količinu tečnosti računaju se i supa, jogurt, sladoled, voće s velikim udjelom vode i druga tečna hrana.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje koriste lijekove za izbacivanje viška tečnosti, odnosno diuretike poput Furosemida, Lasixa ili Torasemida.
"Kod osobe koja uzima Furosemid/Lasix, Torasemid ili drugi diuretik potreban je poseban oprez jer kombinacija vrućine i diuretika može povećati rizik od dehidracije i poremećaja elektrolita. Ne preporučuje se samostalno mijenjati dozu diuretika. Kod osoba sa srčanom slabošću i propisanim ograničenjem tečnosti, količina vode mora ostati u skladu s planom kardiologa", kazala je prof. dr. Kušljugić.
Srčani bolesnici trebaju pratiti simptome
U sklopu samokontrole srčanim bolesnicima preporučuje se da svako jutro mjere tjelesnu težinu, krvni pritisak i puls te prate eventualnu pojavu otoka na nogama i promjene u disanju.
Posebnu pažnju treba obratiti na pojavu gušenja, kako tokom hodanja tako i prilikom ležanja.
"Kod srčane slabosti nagla promjena tjelesne težine, povećanje otoka ili pogoršanje disanja može ukazivati na zadržavanje tečnosti i to treba prijaviti ljekaru. U ishrani se preporučuje lagana hrana i manji, češći obroci. Kod srčane slabosti posebno ne treba pretjerivati sa solju jer može povećati zadržavanje tečnosti", kaže Kušljugić.
Posebno treba obratiti pažnju na pojavu novog ili pojačanog gušenja, bola ili pritiska u grudima, izrazito ubrzanog ili nepravilnog rada srca, nesvjestice, jake slabosti ili konfuzije, naglog povećanja otoka nogu te naglog povećanja tjelesne težine praćenog oticanjem ili gušenjem.
Takve simptome ne treba automatski pripisivati visokim temperaturama. Potrebna je medicinska procjena kako bi se utvrdilo da li je došlo do pogoršanja srčane slabosti.
AHA također upozorava da se ni drugi lijekovi ne smiju prekidati na svoju ruku, uključujući beta-blokatore, ACE inhibitore, ARB/ARNI lijekove, blokatore kalcijskih kanala i drugu srčanu terapiju.
Neki od tih lijekova mogu povećati osjetljivost na toplotu, ali terapiju treba mijenjati isključivo prema uputama ljekara.
"Ekstremne vrućine, zbog dehidracije i manjeg unosa tečnosti, mogu izazvati pad krvnog pritiska uz terapiju koju pacijent koristi. Zbog toga se preporučuje nadoknada tečnosti, ukoliko osoba nema srčanu slabost, u dogovoru s kardiologom. Ukoliko osjeti bol u grudima, posebno kod koronarnih bolesnika, otežano disanje ili ubrzan odnosno nepravilan rad srca, odmah treba pozvati hitnu medicinsku pomoć zbog sumnje na pogoršanje srčanog stanja", naglašava Kušljugić.
Prema njenim riječima, veoma je važno da srčani bolesnici koji nemaju ograničen unos tečnosti ne dozvole da dođe do dehidracije. Dugotrajna dehidracija može dovesti do akutnog oštećenja bubrega, a kod osoba koje već imaju hroničnu bubrežnu bolest i do pogoršanja funkcije bubrega.
"Toplotna iscrpljenost i toplotni udar brže se razvijaju kod srčanih bolesnika, kao i kod drugih osoba s hroničnim oboljenjima. Zbog toga se srčanim bolesnicima tokom toplotnih talasa savjetuje da izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, redovno uzimaju propisanu terapiju, održavaju odgovarajuću hidrataciju ako nije drugačije preporučeno, prate krvni pritisak i puls te se odmah jave ljekaru ako primijete pogoršanje simptoma ili znakove komplikacija", zaključila je kardiologinja prof. dr. Zumreta Kušljugić.
