Mnogi navode da se osjećaju uplašeno i preopterećeno, pojedini opisuju osjećaj zarobljenosti ili života u kavezu, a dio ljudi tvrdi i da su zbog ekstremnih vrućina doživjeli napade panike.
Žestok toplotni talas koji je zahvatio veliki dio Evrope u narednim danima stiže i u Bosnu i Hercegovinu, gdje se očekuju izrazito visoke temperature. Ekstremne vrućine ne predstavljaju samo fizički izazov, već sve češće i ozbiljan psihički teret, o kojem se još uvijek nedovoljno govori.
Sve više Evropljana na društvenim mrežama dijeli svoja iskustva s nesnosnim temperaturama, opisujući stanje kao stresno i iscrpljujuće. Mnogi priznaju da se osjećaju "uplašeno" i "preopterećen", dok pojedini navode i osjećaj sličan "zarobljenosti" ili "životu u kavezu". Dio korisnika tvrdi i da su zbog ekstremnih vrućina doživjeli napade panike.
"Toplotni talas može značajno utjecati na mentalno zdravlje. Ljudi tokom perioda ekstremnih vrućina često postaju tjeskobniji, razdražljiviji, emocionalno i fizički iscrpljeni", kazala je savjetnica L. J. Jones, registrovana pri Britanskoj udruzi za savjetovanje i psihoterapiju, piše Index.hr.
Dodaje kako su osobe koje se već bore s anksioznošću, depresijom ili senzornom osjetljivošću posebno ranjive u takvim uslovima.
"Tada se često pojačavaju postojeće poteškoće, a mnogi opisuju i osjećaj zarobljenosti, posebno kada ne mogu napustiti dom, baviti se aktivnostima na otvorenom ili održavati rutine koje im inače pomažu", kazala je.
Zašto vrućina utiče na psihu?
Jedan od ključnih razloga jeste fiziološki stres koji visoke temperature stvaraju u organizmu. Povišena tjelesna temperatura, ubrzan rad srca, dehidracija i poremećaj sna mogu izazvati reakcije koje se lako preklapaju sa simptomima anksioznosti. Kada se tome pridoda manjak kvalitetnog sna i dugotrajna fizička nelagoda, emocionalna otpornost prirodno slabi.
Osim toga, vremenski ekstremi kod mnogih stvaraju osjećaj gubitka kontrole. Brige o zdravlju, sigurnosti članova porodice i kućnih ljubimaca, kao i šire zabrinutosti oko klimatskih promjena, dodatno pojačavaju psihološki pritisak. U nekim zemljama situaciju otežava i nedovoljna prilagođenost infrastrukture visokim temperaturama, uključujući manjak klimatizacije i rashladnih javnih prostora.
"Kada ljudi nemaju mogućnost da se efikasno rashlade ili pobjegnu od vrućine, lako se javlja osjećaj zarobljenosti. Psihološki teret ne proizlazi samo iz temperature, nego i iz dojma da nemamo kontrolu nad situacijom i da se ne možemo normalno organizovati", kazala je Jones.
Upozorenje za osobe koje uzimaju antidepresive
Upozorava se i na dodatni rizik za osobe koje uzimaju određene lijekove, uključujući antidepresive. Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), koji se često koriste u liječenju depresije i anksioznosti, mogu utjecati na sposobnost tijela da reguliše temperaturu.
"Ne znači da se ljeto ne može normalno proživjeti, ali potreban je oprez tokom ekstremnih vrućina", kazao je Asim Cheema, specijalista interne medicine i kardiologije.
"Neki lijekovi utiču na termoregulaciju ili smanjuju znojenje, što povećava rizik od dehidracije, iscrpljenosti ili toplotnog udara", dodaje Cheema.
Takvi učinci mogu se javiti kod pojedinih SSRI lijekova poput sertralina i fluoksetina, ali i SNRI lijekova te tricikličkih antidepresiva. Sličan učinak mogu imati i neki antipsihotici, beta-blokatori, diuretici i antihistaminici.
Kako ublažiti tjeskobu tokom toplotnog talasa
Stručnjaci savjetuju fokusiranje na ono što je pod ličnom kontrolom. To uključuje redovnu hidrataciju, rashlađivanje prostora, lakšu ishranu i prilagođavanje dnevne rutine, posebno kada je riječ o snu i fizičkoj aktivnosti.
Preporučuje se i zadržavanje aktivnosti koje doprinose mentalnoj stabilnosti, ali u prilagođenom obliku – primjerice vježbanje u ranim jutarnjim satima ili boravak u rashlađenim prostorima. Također se savjetuje umjereno praćenje vijesti i vremenskih prognoza, bez pretjeranog izlaganja informacijama koje mogu pojačati stres.
"Važno je zapamtiti da su razdražljivost i nelagoda tokom ovakvih uslova normalne reakcije, ali ako dođe do ometanja svakodnevnog funkcionisanja, potrebno je obratiti se ljekaru", zaključila je Jones.
Iako toplo vrijeme ima i svoje benefite, važno je paziti koliko mu se izlažemo, a osobe kojima posebno smeta sunce i koje imaju osjećaj "zarobljenosti" ili "života u kavezu" trebale bi se obavezno posavjetovati s ljekarom.
