Iako ne možemo kontrolisati svijet i dešavanja oko sebe, možemo naučiti kako da zaštitimo svoj unutrašnji svijet.
U vremenu kada su informacije dostupne na svakom koraku, svakodnevna izloženost negativnim vijestima - posebno onima koje uključuju nasilje, tragedije i zlostavljanje, može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje pojedinaca i zajednice.
Iako je važno biti informisan, kontinuirano praćenje crne hronike stvara osjećaj bespomoćnosti, straha i tjeskobe.
Tuzla i Tuzlanski kanton se u posljednje vrijeme suočavaju se s nizom događaja koji su potresli građane.
Od toga da su osumnjičeni policijski službenici za seksualno zlostavljanje maloljetnica, pa do tragičnog požara u Domu penzionera u kojem je smrtno stradalo 12 osoba.
Dok javnost traži odgovore i pravdu, postavlja se i pitanje kakav trag ovakve vijesti ostavljaju na mentalno zdravlje.
Tim povodom, razgovarali smo sa psihologinjom Vahidom Djedović, koja je pojasnila kako kontinuirana izloženost traumatičnim sadržajima utiče na svakodnevni život građana.
Prema njenim riječima, negativne vijesti u našem mozgu automatski aktiviraju centar za opasnost, zbog čega tijelo ulazi u stanje stresa.
Tada dolazi do pojačanog lučenja hormona poput kortizola i adrenalina.
"Naš mozak ne pravi razliku između stvarne i izgovorene opasnosti", upozorava Djedović, naglašavajući kako dugotrajna izloženost sadržajima iz crne hronike može imati ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje.
Učestalo konzumiranje negativnih vijesti može dovesti do pojave anksioznosti, intenziviranja simptoma depresije, panične napade, kao i traumatske reakcije.
Osim psiholoških posljedica, javljaju se i somatske tegobe – poput nesanice, hroničnog umora i problema sa probavom.
Kako se zaštititi od preopterećenja informacijama?
Psihologinja savjetuje niz praktičnih koraka kojima se možemo zaštititi. Prije svega, preporučuje ograničiti konzumaciju vijesti na desetak minuta dnevno i izbjegavati čitanje ili gledanje vijesti odmah nakon buđenja ili prije spavanja – jer upravo tada je naš um najosjetljiviji.
"Birajte provjerene izvore informacija i izbjegavajte senzacionalističke naslove koji dodatno pojačavaju osjećaj nesigurnosti", kaže Djedović.
Umjesto toga, pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje jačaju osjećaj kontrole – poput boravka u prirodi, fizičke aktivnosti ili kvalitetnog vremena s prijateljima i porodicom.
"Naše mentalno zdravlje nema filter", zaključuje ona, te dodaje da sve što pustimo kroz oči i uši, uđe u dušu.
U vremenu kada nas svakodnevno zapljuskuju teške i uznemirujuće vijesti, važno je prepoznati granicu između informisanosti i preopterećenosti. Iako ne možemo kontrolisati svijet i dešavanja oko sebe, možemo naučiti kako da zaštitimo svoj unutrašnji svijet.
Jer na kraju, kako kaže Djedović – naše mentalno zdravlje nema filter. Zato je važno birati šta puštamo u svoj um i srce.
