Ljekar opće prakse opisao je brokulu kao "spasitelja života".
Prema riječima dr. Rangana Chatterjeea, koji se pojavljivao u BBC-ju u programu "Doctor in the House", ako bi ljudi trebali jesti bilo koju vrsu povrća, brokula bi trebala biti ta koju bi odabrali.
Dr. Chatterjee, koji je nedavno napisao knjigu "The 4 Pillar Plan", tvrdi da ovo povrće poboljšava bakterije u crijevima, što pomaže u podršci imunološkom sistemu i poboljšava zdravlje crijeva, piše Daily Mail.
Prethodna istraživanja sugerišu da su "dobre" bakterije u crijevima povezane s održavanjem zdrave tjelesne mase i smanjenim rizikom od mentalnih poremećaja.
"Brokula je spasitelj života"
Brokula je spasitelj života. Ona radi mnoge stvari.
Dok prolazi kroz tanko crijevo, pomaže u balansiranju vašeg imunološkog sistema.
Zatim, vlakna iz brokule koja se ne mogu probaviti idu do debelog crijeva, što je posljednji dio crijeva, gdje većina bakterija u crijevima boravi, i one počinju konzumirati vlakna i stvarati kratkolančane masne kiseline.
Kratkolančane masne kiseline su važne za zdravlje debelog crijeva. Vegetarijansku hranu smatram prilično izvanrednom i kad se prouči što ona radi kroz imunološki sistem, to je zaista nevjerojatno.
Koliko su važne crijevne bakterije?
Postoje trilijuni mikroorganizama koji žive u nama, uključujući viruse i gljivice.
Zadnja istraživanja pokazuju da zdravlje i interakcija tih crijevnih mikroba ima dubok uticaj ne samo na našu probavnu funkciju, već i na naše raspoloženje i funkciju mozga.
Bakterije u crijevima mogu biti povezane s našom tjelesnom težinom i bolovima u zglobovima. Svi više shvatamo koliko je naš probavni sistem važan. Mnogo toga iz modernog života šteti našim crijevima.
To je jedan od razloga zašto mislimo da imamo epidemiju hroničnih bolesti poput alergija i intolerancija.
Mnogo se istraživanja trenutno provodi na ovu temu. Ne znamo sve jer je to još uvijek mlada nauka. Jedan od učinaka toga što je "zdravlje crijeva" postalo tako popularna fraza je to da, sve više ljudi je otvoreno za razgovor o tome i dolaze s tim da su pročitali nešto o zdravlju crijeva i govore:
"Želim razgovarati o svom zdravlju crijeva. Mislim da nešto nije u redu."
"Mikroorganizmi u vašim crijevima teže otprilike isto koliko i vaš mozak, što smatram izvanrednim. To je puno", kaže doktor.
Kada govorimo o hrani, često govorimo o mastima i ugljikohidratima, i koja je od njih "krivac". Ako već mora biti neki "krivac".
Hrana koju jedete ima ogroman uticaj na te mikroorganizme i te bakterije komuniciraju s vašim imunološkim sistemom.
Otprilike 70 posto aktivnosti imunološkog sistema odvija se u crijevima. Postoji trostruka interakcija: prehrambeni izbori, mikroorganizmi u crijevima i imunološki sistem.
Koliko ljudi je čulo za upalu, koja je uzrok mnogih hroničnih bolesti?
Veliki izvor te upale dolazi iz vaših crijeva. Upala potiče od imunološkog sistema.
"Spominjem ovo kako bih pokazao koliko je važno zdravlje vaših crijeva. Ti mikroorganizmi u crijevima komuniciraju s vašim imunološkim sistemom i šalju mu poruke", dodaje on.
Te poruke određuju hoće li vaše tijelo izraziti upalne odgovore u tijelu ili će imati antiupalni odgovor.
Zato zdravlje crijeva može uticati na mnoge stvari u tijelu, jer je to ključna tačka povezivanja.
Je li upala dobra?
Upala je dobra stvar. Ako iščašite gležanj, doći će do upale. Postat će crven, vruć, natečen i to će potaknuti upalne posrednike da dođu i pomognu popraviti to područje.
Nekoliko dana kasnije želite da to sve smiri. Ono o čemu govorimo u ovim procesima je kada upala postane hronična.
Upala koja pokreće stvari poput dijabetesa tipa 2 i bolesti modernog načina života naziva se hroničnom neriješenom upalom. To je isti proces, ali je postao trajan. To je najbolji način da se to shvati.
"Postoji komunikacija u našem tijelu između naših crijeva i našeg mozga. Postoji mnogo komunikacijskih putova. Mislim da još uvijek ne poznajemo sve. Otkrivamo sve više i više", pojašnjava Chatterjeea.
"Stres pogoršava stanje"
Danas je mnogo pacijenata s IBS-om. Otprilike 20 posto populacije će ga imati u nekom trenutku. Stres uvijek ima ulogu. Stres pogoršava stanje.
Profesor Simon Gaisford sa Sveučilišta u Londonu dodao je: "Trenutno radimo sa Engleskim institutom za sport, koji je smješten na Sveučilištu u Bathu.
"Pripremaju mnoge sportaše za Olimpijske igre 2020. godine, pa su jako zainteresirani treba li elitni sportaši uzimati probiotike ili ne.
"Razlog je što je stres veliki problem kada ste na vrhu svog sporta.
"Za sportaše koji putuju na duga putovanja, imate stres od samog leta, promjenu prehrane kada stignete na mjesto natjecanja, a stres ovisi o tome koji sport igrate, ali možda imate samo jedan pokušaj da nešto ispravno obavite.
"Postoji veliko zanimanje treba li elitni sportaši uzimati probiotike kako bi smirili odgovor na stres."
