Jeste li znali da je osmosatno radno vrijeme nekada bilo pravi spas za radnike?

Naime, u 18. stoljeću društveni se pokret radničkog sloja odlučio usprotiviti vladajućem sistemu. To je zapravo bio odgovor radnika na teške uvjete rada, izrabljivanje djece i radno vrijeme koje je variralo između 10 i 16 sati. Nevjerovatno dugi radni dani nisu bili održivi te je uskoro jedan hrabri čovjek, Robert Owen, započeo kampanju kako bi uspostavio osmosatno radno vrijeme, piše BBC.

Njegov slogan bio je “osam sati rada, osam sati rekreacije, osam sati odmora” te su ubrzo države, jedna po jedna, počele primjenjivati nove uvjete rada. Jedna od prvih firmi koja je to napravila bila je Ford Motor Company 1914. godine, prenosi Tuzlanski.ba.

Koliko je to korisno?

Međutim, danas mnogi uviđaju da je i osmosatno radno vrijeme previše te tvrde da bismo najbolje funkcionirali sa 6 sati rada. Najpoznatiji primjer države koja je uvela ovakvo radno vrijeme svakako je Švedska. Tokom prvih 18 mjeseci eksperimenta medicinske sestre koje su radile 6 sati izvijestile su da su se cijelo to vrijeme osjećale zdravije i produktivnije.

To je uticalo i na njihov rad pa se tako drastično smanjio broj onih koje su prijavljivale bolovanje. Nakon povratka na osmosatno radno vrijeme, jedna je medicinska sestra izjavila kako se sada osjeća iscrpljeno te da joj je povratak na staro radno vrijeme također oduzeo dragocjene sate provedene sa sinom.

Jason Fried, suosnivač Basecampa i autor knjige ‘Ne mora biti ludnica na poslu’, za podcast ‘Future Squared‘ rekao je da za kreativne poslove poput programiranja i pisanja ljudima treba dati vremena da istinski razmisle o svom poslu.

– Da ste ih pitali kada su posljednji put imali priliku stvarno razmišljati o svom radu, većina bi vam rekla da nisu imali priliku razmišljati već dugo, što je zaista žalosno – kaže Fried, koji podržava šestosatno radno vrijeme.