Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Zagrebačka porodica sa adresom u Reykjaviku: Imali smo 18.000 potresa u 7 dana, ali navikli smo, sad čekamo vulkan

Preuzmite sliku

Zagrebačka porodica Matijević već 3 godine živi u Reykjaviku. Iza sebe imaju prilično stresnu sedmicu

U sedam dana proživjeli smo, ni manje ni više, nego 18.000 potresa. Budimo se i idemo spavati s potresom. Podrhtavanja na Islandu nisu toliko neuobičajena, ali ovaj put tutnjavi pod zemljom nema kraja! Srećom, nismo ih izbrojali baš toliko. Većinu nismo osjetili, ali desetak potresa na dan te ipak izbaci iz takta. Srce zatrese svaki put kada drmne. Ove manje od 3 stepena po Richteru više ne doživljavamo, ali ovaj prvi od 5.6 bio je dosta zastrašujuć – priča za Jutarnji.hr Zagrepčanin Stjepan Matijević (46), turistički djelatnik koji već treću godinu s porodicom živi u islandskom Reykjaviku.

Bila je ovo prilično stresna sedmica, čak i za Island, vulkanski otok naviknut na povremena podrhtavanja. Najveći potres na Islandu, jačine 5,6 po Richteru, dogodio se ujutro 24. februara. Bio je najglasniji u roju koji i dalje zvecka nad glavama stanovnika Reykjavíka i manjih općina oko njega, gdje živi čak dvije trećine islandskog stanovništva.

– Prvih nekoliko potresa su nas zbilja uznemirili, ali s vremenom smo se navikli. Ali nije baš ugodno na Islandu ovih dana. Zemlja se trese 24 sata na dan. Osjećaš se malim i nemoćnim protiv prirode – dodaje Matijević. Dva veća potresa – jačine 5,0 pogodila su Island nekoliko dana kasnije. Srećom, bez velike štete. Islandska uprava za ceste i obale saopštila je o malim pukotinama na cestama u tom području i padinama kamena na strmim padinama u blizini epicentra.

-Uvjeravaju nas da su zgrade ovdje stabilne i da mogu izdržati potrese od 7.5 stepeni po Richteru. To nas je umirilo. Ovdje se gradilo sa saznanjima o mogućim potresima, ovo je trusno područje. A i nije to kao u Hrvatskoj, ovdje funkcionira nadzor gradnje, pa smo u tom smislu mirniji nego što bi bili kod kuće – priča Stjepan koji je u Reykjavik preselio s porodicom u potrazi za boljim životom.

Island se nalazi na granici tektonske ploče koja se neprestano razdvaja, odbijajući Sjevernu Ameriku i Euroaziju jednu od druge duž linije Srednjoatlantskog grebena. Većinu seizmičkih aktivnosti ovdje inače zabilježi samo osjetljiva znanstvena oprema. Ljudi su se navikli s time živjeti, a povremeni jači potresi neizbježni su dio života u ovoj, aktivnoj seizmičkoj regiji. Svejedno, ovolika aktivnost uznemirila je tamošnje stanovnike.

-Tješili smo se supruga Ivana i ja kako smo u protekloj godini pored svih nesreća koje su nas zadesile propustili barem zagrebački potres, jer da smo kući u Zagrebu, sigurno bismo već izludjeli od svega, kao i naši prijatelji te porodica. No, evo, sad možemo sa svojima podijeliti i to iskustvo. PTSP od potresa. Osjećaj je kao da smo kod kuće – sa smijehom komentira Matijević, koji kaže kako lokalni geofizičari i vulkanolozi kažu da su nedavni potresi vrhunac jednogodišnjeg intenzivnih trešnji te kao posljedicu očekuju erupciju vulkana.

Vulkani na jugozapadu Islanda inače, tihi su već 800 godina, ali razdoblje odmora moglo bi uskoro završiti. U srijedu je islandski meteorološki ured izmjerio više od 2500 podrhtavanja, a slijedilo ih je još 800 u prvim satima četvrtka. Geofizičari i vulkanolozi kažu kako su se seizmičke aktivnosti na otoku pojačale od decembra 2019. U oktobru 2020., premijerka Katrin Jakobsdóttir morala je na kratko prekinuti intervju uživo jer se u zemlji osjetio potres. “Pa, ovo je Island”, rekla je gospođa Jakobsdóttir, prije nego što je nastavila.

No, čak i Islanđani kažu kako ovo nisu tipične seizmološke aktivnosti.

“Nikad u životu nisam doživio toliko potresa. Događali su se, da, ali uglavnom u nenaseljenim dijelovima zemlje. Sada ih svaki dan osjetimo po nekoliko. Čini se da ima hrane za neku erupciju, kazao je za New York Times, dr. Pall Einarsson, emeritus profesor geofizike sa Univerziteta Island.

Island ima oko 30 aktivnih vulkana, ali vulkanolozi kažu da erupcija u Reykjanesu neće ugroziti naseljena područja na poluotoku. Islandski meteorološki ured potvrdio je ovih dana kako bi se vulkanske aktivnosti mogle dogoditi u blizini Fagradalsfjalla, 20 milja južno od Reykjavika, ili u blizini planine Keilir u blizini.

Stotine entuzijasta vulkana prikovano je za kamere uživo na tom području. „Je li već došlo do erupcije?“, komentari su uživo na live stream poveznici. Mjerenja su pokazala da je magma bila u pokretu tokom noći s petka na subotu, ali se onda jučer znatno smirila. Vulkani su totalno nepredvidivi, pa takve promjene ne čude.

– Vulkan koji bi trebao eruptirati vidim sa svog balkona. I zapravo, volio bih to doživjeti. Ovdje se ljudi oko erupcije previše ne zabrinjavaju, kažu da je to turistička erupcija. Neka vrsta atrakcije. Slično je bilo prije 10 godina kada je na jugu zemlje eruptirala Eyjafjallajökulla. Bogati Rusi su dolazili ovdje s privatnim kuharima koji su im pripremali ručkove na lavi. Ovaj put je problem jedino u tome što sada turista nema ni u tragovima – ironično komentira Matijević epidemiološke mjere zbog svjetske pandemije koje su unazad dvije sedmice popustile u Reykjavíku.

  • Uprkos tome, i dalje vrijede stroga pravila dolaska na otok, pa tako, čak i ako neko poželi turistički posjetiti Island zbog erupcije vulkana, treba napraviti čak dva PCR testa i najprije provesti 5 dana u izolaciji. Izgleda da će vulkan ovaj put eruptirati bez velike pompe.

    “Mogućnost erupcije je realna, ali moramo vidjeti kako će se aktivnost razvijati. U slučaju erupcije, očekujemo da će biti manja. Ne očekujemo veliku eksplozivnu erupciju, mislimo da će imati minimalni uticaj na atmosferu, zračni i saobraćaj i život ljudi, rekao je Freysteinn Sigmundsson, geofizičar s islandskog univerziteta na konferenciji za novinare.

    Island je najveća i najaktivnija vulkanska regija u Evropi, s erupcijama prosječno svakih pet godina. Do posljednje je došlo 2014. u nenaseljenoj zoni na istoku zemlje.

    Ni jedan grad nije u opasnosti od protoka lave u slučaju erupcije vulkana, tvrde sa Univerziteta za vulkanologiju i prirodnu opasnost, koje je u srijedu objavilo mape potencijalnih tokova. “Na temelju sadašnjeg modela, erupcija ne može naškoditi ni jednom većem gradu”, rekao je vulkanolog Ármann Höskuldsson za CNN, dodajući da će i međunarodna zračna luka Keflavík – jedna od najneposrednijih veza između Islanda i ostatka svijeta – biti pošteđena. Međutim, mogla bi uticati na glavnu cestu koja povezuje zračnu luku s glavnim gradom Reykjavíkom, kao i na neke dalekovode, dodao je.

    Naime, erupcija Eyjafjallajökulla prije 11 godina dovela je do najvećeg poremećaja zračnog prometa u nedavnoj historiji, paralizirajući evropsko nebo gotovo mjesec dana. Upravo se toga najviše boje Zagrepčani na otoku.

    – Nas više od potresa i erupcije brine dodatna vrsta izolacije. Ako se dogodi presijecanje sa zračnom lukom, to neće biti baš sjajno. Upravo je taj aerodrom jedini internacionalni u državi i ne bi bilo zgodno da se ponovi slučaj Eyjafjallajökulla – dodaje Zagrepčanin s islandskom adresom.

    S obzirom na to da Stjepan i supruga Ivana oboje rade u turističkom sektoru, za njih je ova godina bila veoma izazovna.

    – Oboje smo ove godine ostali bez posla, ali srećom je ovdje država bolje uređena, pa čekajući bolje dane, sasvim solidno živimo „na burzi“. Nisu ni ovdje neka najsjajnija vremena, ali kući se još ne mislimo vraćati. Vjerujemo da će ljeto donijeti bolju situaciju. Osim toga, naš Dan ovdje ide u školu, uči tri jezika, engleski, islandski i hrvatski, a ove godine će dobiti i četvrti jezik. Svugdje je borba, ali ovdje nam je ipak malo lakše. A trese i ovdje i u Zagrebu, više čovjek ne zna gdje bi otišao da bude siguran – priča nam Matijević.

    Pogled iz zraka snimljen 28. februara 2021. prikazuje svjetionik i postrojenje za geotermalnu energiju u blizini grada Grindavik na poluotoku Reykjanes na Islandu.

    Elísabet Pálmadóttir, specijalistica za prirodne opasnosti iz Islandskog meteorološkog ureda, kazala je za CNN da vlasti na tom području raspoređuju nadzornu opremu, od GPS-a i monitora za potres do web-kamera i detektora plina. Ni ona se, kaže, ne može sjetiti da je ikad doživjela toliko potresa u tako dugom razdoblju. Ako dođe do veće trešnje, to područje bi moglo doživjeti potres magnitude 6 ili više.

    “U ovom određenom području, gdje smo vidjeli aktivnosti protekle sedmice, mogli bismo doživjeti potres magnitude 6,0 po Rihteru. Ali mogli bismo imati 6,5 istočno od jezera Kleifarvatn”, kazala je Elísabet Pálmadóttir.

    U međuvremenu, vulkanolozi se pripremaju za nešto što bi moglo biti epilog desetljećima povećane seizmičke aktivnosti.

    Posljednji dugi period vulkanske aktivnosti na tom je području započeo tokom 10 stoljeća i trajao je čak 300 godina, tokom kojih su eruptivne epizode trajale po nekoliko desetljeća. Vulkani su izbacivali “fontane lave”, no često bez velike količine pepela i eksplozivnih aktivnosti.

    Posljednje velike eruptivne epizode zabilježene su između 1210 i 1240 godine, pri čemu se lava proširila na područje od oko 50 kvadratnih kilometara.

    Zabilježeno je, prema dosadašnjim saznanjima naučnika, najmanje šest odvojenih erupcija koje su trajale od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, često u razmacima od 12 godina bez vulkanskih aktivnosti.

    No, ovoga puta, ako je vjerovati stručnjacima, takvih neugodnih epizoda ipak neće biti.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje