Kanadski naučnici smatraju da vikanje, ljutnja i galama loše utječu na razvoj djece, stoga kada vas sljedeći put naljute budite pažljiviji u odabiru metode kojom ćete im to pokazati…
Konkretno, oni smatraju da bi takvo roditeljsko ponašanje moglo da dovede do problema u socijalnom i emocionalnom razvoju djece, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Development and Psychology.
“Mislim da je važno da roditelji i društvo shvate da česta upotreba grubih roditeljskih praksi može naštetiti djetetovom razvoju.”, poručila je glavna autorka istraživanja Sabrina Sufren.
Prethodne studije već su pokazale da djeca koja su doživjela ozbiljno zlostavljanje imaju manje prefrontalne kortekse i amigdalu. To su dva dijela mozga koja igraju ključnu ulogu u emocionalnoj kontroli i depresiji. Istraživači su primijetili da su ista ta područja mozga bila manja kod djece koja su u djetinjstvu u više navrata bila izložena grubim roditeljskim praksama – iako mališani nisu bili suočeni sa ozbiljnijim zlostavljanjem.
“Ova otkrića su i značajna i nova. To je prvi put da se oštre roditeljske prakse, koje ne podliježu ozbiljnom zlostavljanju, povezuju sa smanjenom veličinom moždane strukture, slično onome što vidimo kod žrtava ozbiljnih oblika zlostavljanja.”, istakla je Sufren.
Osvrnula se i na istraživanje iz 2019. godine rekavši da je ono pokazalo da grube roditeljske prakse mogu da uzrokuju promjene u radu mozga kod djece, ali da se sada zna da one utiču i na samu strukturu dječjeg mozga. U sklopu istraživanja proučavana su djeca od samog rođenja, pa su praćeni različiti roditeljski stilovi. Svake godine u uzrastu od druge do devete godine mjerila se količina anksioznosti kod djece.
Uz pomoć oblika roditeljskih praksi i količine anksioznosti djeca su razdvojena u dvije skupine: na one koji su bili izloženi niskoj dozi grubog roditeljstva i one koji su bili izloženi visokoj dozi grubog roditeljstva. Kada su djeca napunila 12 godina, napravljena im je magnetna rezonanca, pa je do njihove 16. godine rađena procjena anksioznosti. Ovo je istraživanje prvo koje je pokušalo da identifikuje veze između grubih roditeljskih praksi i dječjeg mozga. (ljepotaizdravlje)
