Istraživači iz Velike Britanije i Australije zajedno su objavili članak o tome u kojim razdobljima povećana konzumacija alkohola najviše šteti razvoju mozga i kognitivnih funkcija.
Alkohol ima mnoge negativne učinke na naše zdravlje koji su nam uglavnom poznati, no istraživači iz Velike Britanije i Australije objavili su novi članak na temelju zajedničke studije koji ukazuje na to u kojim je životnim razdobljima posebno štetan.
Članak, objavljen u stručnom medicinskom časopisu BMJ u petak, a istraživači Louise Mewton, Briana Lees i Rahul Tony Rao proučavali su starenje mozga te učinak supstanci na zdravlje mozga. U njemu su saželi veći dio dosadašnjih nalaza brojnih istraživanja o tome kako alkohol može uticati na mozak i tijelo tokom našeg života.
Kao što ste moglo očekivati, izloženost alkoholu može biti posebno štetna u najranijim fazama razvoja, počevši od trenutka dok je fetus u maternici. Poznato je da upotreba alkohola u većim količinama tokom trudnoće povećava rizik da se djeca rode s doživotnim neurološkim oštećenjima i drugim urođenim manama – stanjem koje se naziva poremećaj fetalnog alkoholnog spektra, prenosi 24sata.hr.
Autori također ukazuju na istraživanje koje sugeriše da bi čak i lagano do umjereno pijenje tokom trudnoće moglo imati suptilne negativne učinke na zdravlje djetetovog mozga kasnije, prenosi portal Gizmodo.
Čini se da sljedeći vrhunac opasnosti od alkohola dolazi kad smo u srednjoj i kasnoj tinejdžerskoj dobi. Istraživanje je pokazalo da djeca od 15 do 19 godina često započinju ‘druženje s alkoholom’ prekomjernim pijenjem, što se povezuje sa smanjenim volumenom mozga, slabijom povezanošću nervnih ćelija i malim padom kognitivnih funkcija, napominju autori.
Konačno, i što je možda najčudnije: To je starost, odnosno razdoblje sa 65 plus. Stariji ljudi rjeđe piju, no poznato je da oni s dugim razdobljima obilnog pijenja imaju povećan rizik od demencije i kognitivnog pada kad dosegnu zlatne godine.
Kao što autori ističu, potrebno je provesti još puno istraživanja kako bi se pokazalo kako upotreba alkohola utiče na naš mozak tokom različitih razdoblja života. Neke su studije, na primjer, otkrile da je upotreba alkohola u malim količinama čak povezana s poboljšanim zdravljem mozga kod starijih ljudi. No, ove vrste opažajnih studija imaju svoja ograničenja, a druga nedavna istraživanja sugerišu da zapravo ne postoji ‘zdrava’ količina upotrebe alkohola, samo relativno niža razina rizika. Na primjer, čak je i lagana konzumacija alkohola povezana s većim rizikom od raka.
Iako se svijet bez alkohola čini nezamislivim, smanjivanje alkohola u bilo kojem dobu života može imati samo pozitivne učinke.
– Stavovi o zdravlju mozga kroz život podržavaju formulisanje politike i javnozdravstvenih intervencija za smanjenje upotrebe i zloupotrebe alkohola u svim dobnim skupinama. To bi moglo povećati dugovječnost i kvalitetu života smanjenjem prevalencije poremećaja fetalnog alkoholnog spektra, smanjenjem poremećaja neurokognitivnog razvoja u adolescenciji i demencije u kasnijem životu – ističu autori. (Tuzlanski.ba)
