Živimo u vremenima u kojima se toksična ponašanja podržavaju i ohrabruju, a posebno su ih popularnima napravile društvene mreže, koje su rijetko u doticaju s ‘pravim životom’.

Određeni ljudi i situacije u životu mogu natjerati ljude da se loše osjećaju u vezi sebe ili uzrokovati destruktivno ponašanje, čak i ako te stvari same po sebi nisu loše, ali način na koji se rade, i iz kojih razloga, mogu biti toksični.

Prepoznavanje toksičnih uticaja u životu i poduzimanje koraka za stvaranje granica ili života bez njih mogu s vremenom poboljšati nečije mentalno i fizičko zdravlje, prenosi 24sata.hr.

1. Biti ‘brutalno iskren’

Šta kažu: ‘Brutalno sam iskren.’
Šta to stvarno znači: ‘Nemam socijalnih vještina i nije me briga hoće li moje riječi povrijediti ljude oko mene.’

Ljudi često pokušavaju bezobrazluk prikriti govoreći da su ‘samo iskreni’. Možete biti iskreni i imati takta, ali čini se da ti ljudi to ne prakticiraju. Takt, diskrecija i vještine kritičkog razmišljanja osobine su kojima bi svi trebali težiti. Također, ideja da neko izjavi nešto u stilu ‘ kažem kako vidim’ često je samo prikrivanje puno ružnije motivacije za ponižavanjem i vrijeđanjem drugih ljudi.

2. Idealizacija nečijih mlađih godina

Iako su ranije godine života bitne za ljude – jer tada prolazimo procese poput odrastanja, učenja o životu, ali i uživamo slobodu bez pravih obveza i imamo dovoljno vremena za zabavu, puno je stvari u kasnijim godinama koje su isto ispunjavajuće, neke čak i više. Problem je u tome što društvo forsira ideju da život nikad neće biti zanimljiviji i potpuniji nego kad ‘smo mladi i slobodni’, a to je klasično toksično okruženje.

Život se očito nastavlja nakon tridesetih i četrdesetih, a ‘šokantno’, čak i poslije toga. Razna istraživanja su pokazala da su ljudi u kasnijim dobima života ispunjeniji i sretniji nego u mladosti. A ljudi u dobi od 65 do 74 godine izjavili su da se zabavljaju više i bolje od svih drugih dobnih skupina.

3. Biti prijatelj u smislu ‘sve ili ništa’

Naravno, svi žele imati tog prijatelja koji će za njih proći 9 krugova pakla. Dobri prijatelji su uvijek tu jedni za druge, zar ne? Ali, danas neki ljudi očekuju od prijatelja da bez obzira na sve stoje uz njih, čak i ako su napravili nešto nemoralno ili jednostavno grozno, poput varanja partnera i sad očekuju da će ih prijatelji pokrivati znajući da to što rade nije u redu.

Takva prijateljstva omogućuju ljudima da se i dalje nemoralno i loše ponašaju. I nisu prava prijateljstva, nego toksično ponašanje koje ima direktni uticaj na sve u njihovoj okolini.

4. Opsjednutost vezama

Društvo i društveni mediji propagiraju vezu kao jedini oblik potvrde da je netko vrijedan. Svi vole romantične filmove, vole izlaziti na spojeve i slušaju slatke priče o ljudima koji su ludo zaljubljeni. Često se zbog toga samci osjećaju loše jer nemaju svojeg ljubavnog partnera.

Ova opsesija promiče ideju da je biti samac mana ili neuspjeh, a nije. Napokon, jedino s kim ste zapeli do kraja svojih dana ste vi sami.

5. Svi žele biti influenceri

Razne zvijezde i blogeri često predstavljaju svoj život na najsavršeniji način, poput Instagram slika savršenih doručaka, savršene jutarnje rutine s djecom ili odmora u nekoj egzotičnoj zemlji. Često imaju savršenu kosu i šminku, a gdje god krenu, odjeća im je tip-top. Imaju zanimljiv život, pun putovanja i sjajnih uspomena.

To je laž, i svi to znamo. Instagram nam pokazuje samo najljepše, većinom montirane trenutke. Ali bez obzira na to, podsvjesno želimo imati ono što oni imaju i pokušavamo uklopiti svoj vlastiti način života u isti okvir.

Međutim, ne uspijevamo, ali budimo iskreni, velika većina ljudi nije ni slavna ni poznata, a nema ni resurse koje imaju poznati glumci ili muzičari, a sve završava frustracijom i tugom te toksičnim ponašanjem prema drugima.

6. Guranje pozitivnog načina razmišljanja bez obzira na okolnosti

Iako je pozitivno razmišljanje dobro za čovjeka, nažalost, život nije ‘samo dobra vibra’ i nema koristi pretvarati se da jest. Komentari poput ‘sreća je izbor’ obično su dobronamjerni i simpatični, ali umjesto toga, samo krive nekoga zbog toga što nije ‘odlučio’ biti sretan, bez obzira na okolnosti.

Otrovna pozitivnost odbacuje autentične ljudske osjećaje u korist vesele fasade. Ali te su nam emocije, iako neugodne, važne. One potiču rast i ljude uče kako se nositi s teškim iskustvima. Problemi se ne mogu zamaskirati ili, još gore, čovjek se ne može dugo praviti da ih nema, jer ga kad-tad stignu. Problemi se rješavaju.

7. Tvrdoglavost

Kaže se da tvrdoglavi ljudi više postižu u životu, ali istodobno tvrdoglavost može postati ružna navika i toksično ponašanje. Ne popuštati kad je očito da je neko u krivu, i još svjestan toga, je ružna navika zbog koje ljudi često ostaju sami.

Što se tiče odnosa, često gledamo filmove u kojima nepopustljivi (i neželjeni) udvarač na kraju dobiva djevojku zahvaljujući svojoj tvrdoglavosti i mi ga bodrimo. Ali u pravom životu, taj tip će prije završiti iza rešetaka (jer će ga smatrati uhodom), nego što će osvojiti curu koja ga ne doživljava.

8. Ovisnost o poslu

Živimo u svijetu gdje svaki trenutak treba biti produktivan, ne ostavljajući ni trenutak za slobodno vrijeme. Vrijednost je vezana za produktivnost i koliko novca zaposlenik može zaraditi.

Čak i u sferama u kojima se ne zarađuje, poput fakulteta, studenti se često takmiče jedni s drugima ko će manje spavati, a više raditi. Pobjednik je najbolji student. A ako samo ležite na kauču i ne radite ništa, smatrat će vas lijenima.

Danas je ideal biti neko ko je potpuno unesen u svoj posao i izvan toga nema život, a to je često obilježeno kao autodestruktivno ponašanje piše Brightside.

Taj je ‘najbolji student’ zapravo ‘najumorniji’. A raditi više poslova samo kako biste sastavili kraj s krajem, često na štetu vremena provedenog s porodicom ili za sebe, nije nešto čime biste se iko trebao hvaliti.

9. Impulsivna kupovina

Impulsivna kupovina se često prikazuje kao nešto simpatično, neobuzdano, kao znak slobode. Ali kupovina bez obzira na finansijske mogućnosti dovodi ljude u minuse ili beskrajne rate, koje zapravo smanjuju zadovoljstvo životom i samim sobom jer su to stvari koje konstantno ubijaju raspoloženje, motivaciju i u biti ljudsku sreću.

Takva kupovina sama po sebi nije problem. To je simptom dubljeg problema. Impulsivna kupovina često je prikrivanje osjećaja tjeskobe i nesreće koji se ne rješavaju na odgovarajući način.

Ako osjećate potrebu da se prepustite konzumerizmu kad se osjećate nesretno ili depresivno, to znači da nemate zdrav mehanizam za suočavanje s tim osjećajima. I nijedna nova stvar to neće nadoknaditi.  (Tuzlanski.ba)