Nakon dugih devet mjeseci odmora bebu nakon poroda čeka jako puno interakcije. Jedna od njih je ona s mamom, odmah nakon poroda, nakon maženja koža na kožu i prvog podoja u životu. Ukoliko je naravno baš sve proteklo kako treba, ali kada mamu pošalju na odmor, beba i dalje nema mira jer pregled koji je čeka mora biti obavljen unutar nekoliko sati po rođenju.
Većinu toga ljekari obave odmah po porodu kako bi beba mogla dobiti svoju prvu ocjenu. Riječ je naravno o poznatom Apgar testu – ocjeni vitalnosti novorođenčeta.
Test je u praksu prvi put uvela doktorica Virginia Apgar, 1952. godine, a ukoliko ste mislile da je riječ o vrlo opsežnom pregledu koji prethodi ocjeni i kojem je obuhvaćeno mnogo toga – nije. To je zapravo jedan vrlo jednostavan test kojim se mjere samo osnovni parametri poput boje kože, srčanog rada, tonusa mišića, refleksa te pokušaji disanja.
Vrijednost svakog od ovih parametara ocjenjuje se pojedinačno ocjenom 0,1 ili 2, da bi cijeli zbroj dao konačan rezultat testa.
Tako 0 znači da stanje nije zadovoljavajuće, 1 da je stanje tako-tako, a 2 – odlično, međutim, unatoč ocjeni koja se kao takva ističe na službenim papirima, stanje svih navedenih parametara u kratkom se roku mogu promijeniti – i na bolje i na gore tako da cijela ta fama oko 10/10 ili znatno manje ne igra baš toliko značajnu ulogu u ocjeni zdravlja vaše bebe, piše Index.hr.
Dakle, da pojasnimo malo po svakom parametru.
Boja kože – ona može biti blijeda, cijanotična ili ružičasta, a često se zna dogoditi da su bebini prstići unatoč zdravoj boji kože pomalo plavkasti, zbog slabije periferne cirkulacije, što se mijenja tokom prvih nekoliko sati života.
Srčani rad bebe može biti gotovo odsutan, znatno ili lakše usporen ili ubrzan – s više od 100 otkucaja u minuti.
Mišićni tonus također može biti u potpunosti odsutan ili prekomjerno naglašen, a slično je i s refleksima koji mogu biti ugašeni, oslabljeni ili normalni.
Kada je o refleksima riječ – gledaju se tri osnovna refleksa – Moorov refleks, refleks traženja usana i refleks sisanja. Moorov refleks je onaj refleks da se beba odigne od podloge te ona širi ruke i noge te ih potom vraća na početni položaj uz tijelo.
Refleks traženja usana ispituje se tako da se bebi prisloni prst uz usne te ona automatski okreće glavu na tu stranu – što je dobar pokazatelj da beba instinktivno traži majčinu bradavicu.
I konačno – refleks sisanja koji se ispituje i samim sisanjem, ili se bebi prislanja nešto uz usne kako ona odmah pokušala sisati.
S obzirom da je riječ o ukupno pet parametara, Apgar 10/10 znači da je svaki od njih dobio najvišu ocjenu – 2. Apgar vrijednosti od 0-3 opisuje bebe rođene u teškoj asfiksiji, ocjena od 4 do 6 označava vrijednosti beba sa slabije izraženim znacima asfiksije, od 7-9 znači laganu depresiju kod bebe dok je 10 optimalna ocjena.
Kompletan fizikalni pregled
Osim ovih osnovnih parametara, svako novorođenče u prvih 12 sati života proživljava ozbiljnu interakciju s ljekarima.
Pregled počinje nizom mjerenja od kojih je porođajna težina, dužina i opseg glave tek dio. Ako niste znali koje su optimalne vrijednosti ovakvog mjerenja donosimo vam podataka kako se prosječnom porođajnom težinom smatraju bebe od 3.178 grama te duge 50,8 centimetara.
Nakon toga slijedi podroban pregled bebine kože, glave i lica, srca i pluća, živčanog sistema, trbuha i spolnih organa.
Kod normalnog poroda glava bebe još nekoliko sati ili dana može biti lagano deformisana, prvenstveno zbog dužeg “čučanja” u porođajnom kanalu ili trauma koje je beba proživjela pri porodu. To nije neobično jer porod je iznimno težak za svaku bebu pa neke od njih znaju imati i vidljive otekline ili modrice na lubanji. One se mogu dogoditi uslijed krvarenja iz neke kosti lubanje ispod pokosnice, a prolaze nakon nekoliko sedmica starosti.
Moguće je da tokom poroda nastanu i podljevi na bebinom licu ili da se ono tokom prolaska kroz uski porođajni kanal lagano deformiše pa lice izgleda nesimetrično, a katkad čak može doći i do povrede nekog od živaca radi čega lice također može izgledati čudno. Takvo se stanje obično popravlja postepeno, kroz nekoliko sedmica.
Kada je porod na zadak, bebe nemaju takve otekline na glavi, ali znaju ih imati na stražnjici, spolnim organima ili stopalima.
Kod pregleda bebine kože stručno oko može odmah zapaziti određene probleme s funkcijom srca ili pluća, što se tada dodatno testira, a osim klasičnog pulsa, bebi se puls mjeri i na preponama.
Pregled obuhvaća i stanje trbuha gdje se gleda njegova veličina i oblik, te opipavaju unutarnji organi kao što su bubrezi, jetra i slezena. Ukoliko je bilo koji od tih organa vidno povećan, slijede podrobnije analize.
Važan dio pregleda je i stanje savitljivost i pokretljivosti bebinih ruku, nogu, a posebno kukova koji znaju biti iščašeni ili tokom poroda ili tokom dugotrajnog naležavanja u maternici. Ukoliko je takav slučaj preporučuje se široki povoj ili, u slučaju jačeg iščašenja, ortopedske udlage.
I posljednji, ali ne i manje važan pregled, tiče se spolnih organa. Kod muških beba zna se pojaviti nekoliko problema – testisi koji nisu u skrotumu, torzija testisa koji se u prvih nekoliko sati zapravo tek rijetko mogu otkriti te uvrnuće testisa oko svoje oso, što, iako bebu ne boli, zahtijeva hitan zahvat.
Kod djevojčica se gleda stanje veliki usmina koje mogu biti izrazito natečene radi majčinih hormona, ali takvo se stanje već nakon nekoliko sedmica u potpunosti smiruje. (Tuzlanski.ba)
