Ako ste ikada proveli barem jednu noć u hotelskoj sobi, kod prijatelja ili bilo gdje drugdje daleko od kuće, vjerovatno znate kako je teško dobro se naspavati dok niste u svojoj spavaćoj sobi. Naučnici su proveli eksperiment i ispostavilo se da ovaj bizarni fenomen ima naučno objašnjenje, piše Bright Side.
Naučnici zapravo ne znaju zašto moramo spavati
Prije nego što uskočimo u eksperiment, odgovorimo prvo na osnovno pitanje – zašto uopšte trebamo spavati. Iznenađujuće, naučnici zapravo ne znaju zašto tačno životinje i ljudi trebaju spavati . Većina teorija dolazi do zaključka da je, među mnogim drugim potencijalnim razlozima, san presudan za naše moždane ćelije i obnovu mišića.
Međutim, bez obzira na razloge i učinke spavanja, san je u evolucijskom smislu vrlo nezgodan proces. Mozak se isključuje na nekoliko sati i ostavlja životinju bez mogućnosti da prepozna opasnost i zaštiti se. Tako su životinje poput kitova i delfina razvile previdan sistem spavanja, koji se naziva unihemisfernim sporovalnim snom – proces spavanja u kojem odmara samo jedan dio mozga. A i ljudi su razvili sličnu sposobnost.
Vaše tijelo reaguje na novo mjesto
Fenomen borbe da zaspite kada ste na novom mjestu naziva se efekt prve noći. Efekt prve noći je uobičajeno pitanje i područje proučavanja među istraživačima spavanja. Međutim, nije bilo nekog zajedničkog razumijevanja zašto se to događa sve dok studije koje su proveli naučnici sa Univerziteta Brown nisu otkrile naučno objašnjene uzroke efekta prve noći, prenosi Tuzlanski.ba.
Ispostavilo se da kada spavate na novom, nepoznatom mjestu, vaš mozak ga prepoznaje kao potencijalno opasno okruženje i ne dopušta vam da u potpunosti zaspite. Drugim riječima, imamo poteškoća sa spavanjem jer, baš kao i delfini, samo jedna hemisfera našeg mozga počiva kada spavamo na novom mjestu. Yuka Sasaki, jedna od naučnica sa Univerziteta Brown, kaže da „naš mozak možda ima minijaturni sistem onoga što imaju kitovi i delfini“.
Eksperiment je dokazao neravnotežu spavanja
Tim naučnika sa Univerziteta Brown regrutovao je 35 zdravih volontera, pozvao ih je da provedu 2 noći u opremljenom laboratoriju sa sedmičnim razmakom između noći i istraživao njihovu moždanu aktivnost.
Pronašli su asimetriju u dubini sna između lijevog i desnog dijela mozga. Lijeva hemisfera nije bila u dubokom stanju spavanja kao desna. Bio je ranjiviji i osjetljiviji na neobične (i, prema tome, potencijalno opasne) zvukove. Sedmicu dana kasnije, tokom druge noći u laboratoriju, dubina sna između hemisfera bila je mnogo simetričnija.
Istraživači su podijelili kako prevladati efekat prve noći
Iako je efekat prve noći kao fenomen prilično zanimljiv, onima koji ga stalno doživljavaju može donijeti mnogo problema. Nedostatak sna može uzrokovati probleme poput pretilosti, visokog krvnog pritiska ili dijabetesa – međutim, nije toliko očajno. Naučnici kažu da se naš mozak može istrenirati da se odupire ovom efektu kada ga često doživljavamo. Yuka Sasaki to objašnjava na sljedeći način, “Ljudski mozak je vrlo fleksibilan.”
Istraživači spavanja smislili su nekoliko praktičnih trikova koji će vam pomoći da prebrodite ovaj fenomen i dobro spavate bez obzira na to gdje provodili noć. Kako je efekat prve noći povezan sa spavanjem na nepoznatom mjestu, vaš cilj je da mjesto nalikuje vašoj spavaćoj sobi.
-Ponesite nešto poznato: jastuk, omiljenu pidžamu ili topli napitak koji obično napravite prije spavanja.
-Održavajte svoju uobičajenu rutinu spavanja: pokušajte ići u krevet u isto vrijeme kada to obično činite i slijedite uobičajene rutinske rituale koje slijedite kod kuće.
-Upoznajte svoju okolinu što je više moguće: na primjer, pokušajte rezervisati hotelsku sobu iste veličine kreveta kao kod kuće – ako imate bračne krevete kod kuće, možda bi bilo neobično spavati u jednom.
Jeste li ikada iskusili efekat prve noći? Kako ste se borili protiv toga? (Tuzlanski.ba)
