Ponedjeljak, 13. Jula 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Šta je to toksična pozitivnost i zašto može biti opasna?

Nastojanje da budemo pretjerano optimistični tokom globalne pandemije, koja neminovno utiče na naše živote, može se vratiti kao bumerang.

Postoji mnogo razloga zbog kojih trenutno možete da se osjećate loše. Iako smo izašli iz izolacije, cirkulisanje lokalnih i globalnih vijesti konstantan je podsjetnik na koronavirus koji i dalje pustoši svijet. Zabrinutost za zdravlje, frustracija za svoje bližnje, usamljenost i finansijska neizvijesnost imaju ogroman uticaj na mentalno zdravlje, a čak dvije trećine ljudi priznalo je da se u svemu ovome osjećalo nervozno, depresivno, usamljeno ili beznadežno – makar neko vrijeme.

Ono što nam je svima potrebno jeste doza pozitivnosti, zar ne? Da, ali pozitivnost dolazi u različitim oblicima, a nisu svi dobri, prenosi Lepota i zdravlje.

Šta je toksična pozitivnost?

Izraz „toksična pozitivnost” prisutan je već neko vrijeme, ali izgleda da nam je bila potrebna globalna pandemija da bismo postali svjesni njenih podmuklih posljedica.

– Toksična pozitivnost može se opisati kao neiskrena pozitivna emocija koja dovodi do nepotrebne patnje ili nerazumijevanja – kaže za Health psihijatar iz Kalifornije (SAD) dr Gajani De Silva.

Toksična pozitivnost je svuda oko nas, pogotovo na društvenim mrežama. „Samo pozitivne vibracije“ popularna je poruka koja kruži internetom.

– Posebno su problematični postovi na socijalnim mrežama u kojima uz neku od poruka piše sljedeće: Ako ovo postavite na svoj profil, znaću da je nekome stalo… – kaže dr De Silva.

– Svako brigu i pažnju pokazuje na svoj način. Ne postoji samo jedan ispravan.

Međutim, ovi postovi čine da se osjećate loše jer navode da pomislite da, ako niste na određeni način pozitivni i na taj način brižni, zapravo radite nešto pogrešno.

Toksična pozitivnost u doba koronavirusa

Fenomen toksične pozitivnosti dostigao je svoj vrhunac za vrijeme izolacije izazvane pojavom virusa COVID-19.

– Bombardovani smo idejama o tome kako bi vrijeme u izolaciji trebalo da iskoristimo za pisanje romana, učenje nekog stranog jezika, meditiranje, te da ako ne uspijemo u ovome ili ne naučimo tokom tog perioda nešto novo, zapravo „padamo na testu” – kaže psihijatar Margaret Side.

Ako su ljudi pronašli unutrašnji mir i balans u svemu ovome dok su bili zatvoreni, to je za pohvalu. Međutim, konstantno promovisanje ovog pristupa, koliko god dobronamjeran bio, može postati veoma toksičan.

– Ove poruke bacaju sjenku na anksioznost i strašne stvari s kojima se bori svijet sada, te nam zapravo oduzimaju pravo da imamo loše dane usred krize.

Ako sebi nikada ne dozvolite da osjećate bilo kakvu drugi emociju osim sreće ili zahvalnosti, te odmah gasite bilo koju „negativnu“ emociju, nikada nećete doći do zaključka kako se stvarno osjećate.

– Možete zatvoriti vrata ovim emocijama, ali one neće nestati, tu su, sakrivene su i kao takve postaju sve strašnije i jače u našim umovima, a upravo zato što ih ne proživljavamo – kaže i doktorka Jenny Mainpa za Health.

– Postoji izraz „sunčeva svjetlost je najbolje sredstvo za dezinfekciju”, a ovo zapravo znači da kad zastrašujuće stvari iznesete na svjetlost dana, bilo da se radi o nekom sjećanju, emociji ili strahovima za budućnost, nakon što ih analizirate i posvetite im se, vi im zapravo oduzimate moć kojom negativno utiču na vas.

– Važno je biti svjestan toga da je moguće imati različite emocije u isto vrijeme – kaže Mainpa. Možete biti zahvalni na tome što imate krov nad glavom, a istovremeno mrziti posao koji vam omogućava da ga plaćate. Možete biti užasnuti gubitkom života usljed pandemije COVID-19, ali u isto vrijeme i uživati u udobnosti svog doma u izolaciji.

Kako ispravno da budete pozitivni

Pa, šta je onda zdraviji, bolji pristup? Omiljena strategija doktorice Mainpa za prihvatanje i balansiranje naizgled sukobljenih emocija koje mnogi imaju u današnje vrijeme jeste onaj stari i dobro poznat „da i” pristup. Na primjer:

„Umorna sam od svoje porodice s kojoj sam provela dane izolacije, ali i zahvalna što sam baš s njom uživala tada”. Ili: „Bojim se onoga što budućnost nosi, ali i osjećam neko uzbuđenje zbog toga, jer nadam se da će se neke stvari promijeniti nabolje.”

– Kada sebi damo dozvolu da istovremeno osjećamo i prihvatamo više, naizgled suprotnih, istina, tako ćemo ukloniti napetost među njima i dati prostor svim našim emocijama – i onim pozitivnim i onim negativnim – kaže Mainpa.

Najbolji pristup je reći istinu.

– Uvijek je zdravo obratiti pažnju na bol koji neka osoba osjeća. Pitajte druge šta im treba. Moguće je tada imati pozitivan stav i komunicirati s drugima na brižljiv način. Tada pozitivnost nije toksična.

Nažalost, društvene mreže i istina često ne idu ruku pod ruku.

– Čak i prije koronavirusa, društvene mreže su bile alat pomoću kog ranjiva osoba može da uporedi svoj najgori dan sa pak najboljim danom nekog drugog – kaže dr Side. Ako ste jedna od mnogih koja se trenutno trudi da ostane pozitivna, važno je da znate da niste sami, čak iako vam se ne čini tako dok ste, recimo, na Instagramu.

– Za mnoge od nas ovo je prva pandemija, pa je u redu da nema „normalne” reakcije – kaže doktorica Side.

Ne postoje pravila ponašanja u ovoj novonastaloj situaciji – osim čestog pranja ruku i nošenja maski, naravno. Proživjeli smo dane u kojima smo se osjećali zahvalno, produktivno i pozitivno, kao i one u kojima pak ne vidimo svjetlo na kraju tunela.

– Budite fleksibilni i spremni da prilagodite svoju definiciju konstruktivnog dana. Ne mislite loše o sebi ili bilo kome drugom zbog toga što se osjećate uplašeno ili proživljavate čitav spektar drugih emocija.

Iako može biti veoma teško deliti s drugima na društvenim mrežama kako se zapravo osjećate – odnosno, otkriti i svoje najmračnije momente – upravo to bi mogao biti korak napred i izlaz iz toksične pozitivnosti.

– Ne znate kome još sve pomažete iznošenjem svojih emocija, a vjerovatno ćete kasnije dobiti pozitivne povratne informacije – kaže doktoica Side i objašnjava da ovako zapravo otvarate dijalog o lošim danima koje svi imaju.

Da zaključimo: Bilo bi mnogo i prijatnije i zdravije kada bismo isključili toksičnu pozitivnost i prihvatili sve emocije – ili ako bismo ih prigrlili, još bolje. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,