U komunikaciji koristimo verbalnu i neverbalnu komunikaciju, a upravo će naše tijelo pažljivom promatraču suptilnim signalima odati šta mislimo čak i ako to nismo izgovorili.
Mnogi ljudi će tokom razgovora držati šaku u šaci, a obično su zglobove jedne ruke čvrsto pritisnuli između dlana i prstiju druge ruke. Ima i situacija u kojima pojedinci tokom razgovora trljaju ruke kao da ih peru, ili samo trljaju po jedan prst na ruci.
Kod nekih ljudi tokom tih radnji ruke su spojene formirajući šoljicu, dok su im u drugim situacijama prsti isprepleteni. Takve geste ne treba zamijeniti sa ponavljajućim trljanjem dlanova koje pokazuje ushićenje i pozitivna očekivanja, prenosi 24sata.hr.
Značenje geste
Sagovornik koji drži šaku u šaci pokazuje da se osjeća neugodno. Iza takve geste možda se kriju stres, nervoza, frustracija ili tjeskoba o kojoj je najčešće riječ. To je gesta koja služi samoumirivanju, a cilj joj je postići osjećaj kontrole i ugode. To je kao da čovjek sam sebi govori kako će sve biti uredu, piše Psychmecanics.
Budući da je tjeskoba među najčešćim uzrocima zbog kojih ljudi posežu za ovom gestom, one se obično javljaju u situacijama koje potiču anksioznost. To je obično u situacijama u kojima čekamo nešto što nam je važno.
Zamislite čovjeka koji šeće ispred operacijske sale u bolnici. Na operaciji je neko koga voli. Dok tjeskobno čekaju, možda će nesvjesno spajati šake. Istu situaciju ćete zamijetiti i kod pacijenata u čekaonici kod stomatologa, kod ljudi koji čekaju romantični sastanak, kod učenika koji moraju govoriti pred razredom ili kod studenata koji odgovaraju na usmenim ispitima.
Tjeskobu prati nedostatak kontrole. Čovjek ne može kontrolirati ishod neke važne situacije koja je pred njim, pa dio te kontrole vraća pokretom spajanja ruku. U tom slučaju čovjek može kontrolirati količinu pritiska prilikom spajanja šaka.
Zato je ova gesta učinkovita i označava povratak kontrole u situacijama na koje ne možemo uticati. No istu gestu možete primijetiti i kod ljudi koji se suočavaju sa teškim problemom ili moraju odlučiti o nečemu. Mnogo tjeskobe i stiskanja šaka prethodi važnim odluka.
Gesta također može označavati samokontrolu u situacijama kada je neko ljut. Možda im je svega dosta i mogli bi postati agresivni prema onome tko ih ljuti, no spajanjem šaka zadržavaju kontrolu i susprežu osjećaje.
I na kraju, ako je nekome hladno, spojit će šake trljajući ih ne bi li se zagrijao. Gesta je povezana i sa medicinskim stanjem, Rett sindromom, no mi se ovdje fokusiramo na govor tijela i interpretaciju istog.
Popratne geste
Čitajući tuđi govor tijela ne smijete donositi zaključke temeljem samo jedne geste. Radije provjerite niz gesti koje su prethodile onoj ključnoj. Pojedina emotivna stanja prikazuju se kroz niz različitih gesti.
Tjeskoba, primjerice, nije povezana samo sa trljanjem šaka nego i gestama poput cupkanja nogom ili tapkanja prstima ruku te grickanjem noktiju. Kako biste ustanovili osjeća li vaš sugovornik tjeskobu, provjerite je li pokazao i ove popratne geste.
Čovjek pod stresom koji trlja šake također će često gledati u pod i trljati nos, ili u čekaonici nemirno hodati gore – dolje. Kad su prsti isprepleteni, ta gesta stvara barijeru prema gornjem dijelu tijela stvarajući dojam samoobrane. Takav sugovornik će osim trljanja šaka možda i prekrižiti ruke. (Tuzlanski.ba)
