Istraživanje provedeno nad više od 1.000 ljudi pokazalo je da se oni iznad 60 godina osjećaju najispunjenije i najsvrhovitije. Također, oni koji su uspjeli pronaći svrhu u životu, zdraviji su od onih koji nisu. Nasuprot tome, oni koji drugima ili sebi stalno nešto zamjeraju, žive kraće.

Oni koji su u potrazi za smislom života taj će smisao po svoj prilici i naći – no tek nakon što napune 60 godina, pokazala je nova studija.

Bez obzira nalazite li sreću u obitelji, prijateljima, karijeri ili nečemu posve drugome, pravi smisao i zahvalnost za sve što imate pronaći ćete te kad dobrano zagazite u zrelu dob, piše Živim.hr.

Naučnici su ispitali više od 1.000 osoba između 21 i 100 godina i ustanovili da su oni na sredini najzadovoljniji svojim životom. A osjećaj da njihov život ima svrhu također znači i da će im fizičko i mentalno zdravlje biti bolje.

Naime, zdravlje i osjećaj svrhe snažno su povezani, kažu naučnici nakon studije provedene na Univerzitetu Kalifornija u San Diegu. Također, ustanovljeno je da nemogućnost pronalaženja svrhe, značajno skraćuje život. Naravno, vrijedi i obratno.

‘Mnogi na svrhu u životu gledaju iz filozofske perspektive’, kaže doktor Dilip Jeste, psihijatar i neuronaučnik.

‘No život sa svrhom povezan je s boljim zdravljem, dobrobiti i dugovječnošću. Oni koji imaju svrhu, sretniji su i boljeg zdravlja od onih koji svrhu nemaju.’

Za potrebe studije koja je objavljena u Časopisu kliničke psihijatrije, tim naučnika je analizirao podatke prikupljene od više od 1.000 odraslih ispitanika.

Da bi ustanovili jesu li ispitanici i dalje u potrazi za svrhom u životu ili su je već našli, pitali su ih pitanja poput: ‘Tražim li svrhu i misiju u životu?’ i ‘Jesam li našao zadovoljavajuću svrhu?’

Oni koji su rekli da su svrhu i značenje pronašli, bili su boljeg fizičkog i mentalnog zdravlja, iako nije posve jasno kako je to mjereno. Nasuprot njima, oni koji su rekli da svrhu još nisu pronašli, bili su u lošijem mentalnom i općenitom zdravstvenom stanju.

Novac može kupiti sreću, no previše će vas učiniti nesretnima. Za vaše je mentalno i emotivno zdravlje najbolje da zarađujete ozmeđu 60.000 dolaza i 75.000 dolara godišnje, pokazao se istraživanje Univerziteta Perdue. Zapravo, sve do 95.000 dolara godišnje, dobro je za zdravlje, no zarađujete li više od toga, novac će vas učiniti nesretnim jer će samo hraniti vaš materijalizam i nećete se zbog toga osjećati bolje.

Stručnjaci pretpostavljaju da je to zato što je iznos do 95.000 dolara godišnje i više nego dovoljan da zadovoljite vaše životne potrebe, no ipak nije prevelik da bi skrenuo vašu pažnju s ostalih stvari koje vas također usrećuju.

‘Novac je samo dio onoga što nas čini sretnim te sada tek učimo o ograničenjima koje novac ima’, kaže autor studije Andrew Jebb.

Zanimljivo, tokom istraživanja je također ustanovljeno da ljudi najčešće pronalaze svrhu u životu tek nakon 60. godine života.

‘Kad ste mladi, recimo u dvadesetim godinama, nesigurni ste u pogledu karijere, partnera i generalno sebe kao osobe. Tad smisao života tek tražite’, kaže doktor Jeste.

‘Kako ulazite u tridesete ili četrdesete godine, vaše su veze čvršće, možda ste u braku i imate djecu te imate zadovoljavajuću karijeru. Potraga za svrhom u životu polako prestaje jer nam je već poznata.’

No ključna godina je, čini se, 60. Naime, većina Amerikanaca u penziju odlazi između 60 i 65 godina kad gube dio sebe i svog identiteta. Počinju se javljati i prvi problemi sa zdravljem, prijatelji i članovi porodice počinju umirati. Nakon potrage za svrhom, ljudi poču tragati za novim smislom života jer se onaj koji su dotad imali pomalo gubi.

Za neka buduća istraživanja, tim naučnika planira istražiti različita druga područja poput mudrosti, usamljenosti i suosjećanja te pokušati ustanoviti kako je to povezano s osjećajem smisla i svrhe.

‘Želimo ispitati jesu li biomarkeri stresa i starenja povezani s potragom smisla života’, kaže doktor Jeste.

Jedna ranija studija provedena na više od 7.000 sredovječnih Amerikanaca, pokazala je da će oni bez snažnog osjećaja smisla i svrhe, najvjerojatnije umrijeti unutar pet godina i to najčešće od kardiovaskularnih bolesti.

Za kraj, naučnici su utvrdili kako je osjećaj svrhe za dugovječnost po svoj prilici važniji od izbjegavanja cigareta, alkohola ili neredovnog vježbanja. (Tuzlanski.ba)