Stereotipi mogu biti korisni, pa čak i spasiti živote, piše Bright Side.

Naprimjer, vjerovanje da će psi lutalice definitivno napasti ljude može natjerati osobu na oprez i ta osoba može ponijeti suzavac sa sobom kao mjeru sigurnosti, prenosi Tuzlanski.ba.

Ali ipak, mnogi stereotipi negativno su uticali na živote ljudi. Mi smo odlučili prisjetiti se i opovrgnuti neke društvene stavove koje je trebalo odavno poslati na deponiju.

Treba poštovati starije ljude

Poštovanje starosti proizlazi iz primitivnih vremena kada je starija generacija bila jedini izvor znanja o svijetu oko nas. Sada postoji ogroman broj takvih izvora, a svijet se mijenja tako brzo da iskustvo prethodnih generacija odmah postaje zastarjelo. I danas to nije baka koja uči svoju unuku da plete, već unuka koja pokazuje baki kako da koristi gadgete i internet.

To ne znači da prema starijim osobama treba postupati prezirno ili ponizno. Svi, bez obzira koliko imaju godina, zaslužuju da se prema njima odnosimo ljubazno, ali poštovanje treba biti temeljeno na djelima, a ne na dobi. Primjerice, penzionerka koja vrijeđa svoju rodbinu, komšije, pa čak i životinje, teško se može smatrati dostojnom takvog poštovanja. U stvari, tinejdžer koji volontira u staračkom domu zaslužuje mnogo više poštovanja.

Stereotip o obaveznom poštovanju starijih ljudi također može biti opasan. Malo dijete kojem je ovaj pristup zaglavljen u glavi vjerovatno neće moći odbiti odraslu osobu, čak ni stranca. To znači da će dijete s povjerenjem ići sa strancem, bez obzira na to šta djetetu kažu jer, prema njihovom umu, svi stariji ljudi imaju zadane ovlasti.

Za vezu potreban naporan rad

Porodica i ljubav nisu mjesto rada ili rata, kažu psiholozi. Ne morate se ovdje žrtvovati. U zdravom odnosu, partneri nisu suparnici, oni su članovi istog tima. Između njih se mogu dogoditi sukobi, ali obje strane trebaju biti spremne da ih riješe. A za to treba raditi ne na odnosima, već na sebi.

Ako se loše osjećate s partnerom i vrijeme koje provodite zajedno ne donosi vam radost, ako ste ga ignorisali ili osoba ne razumije da vam nanosi štetu, onda je to otrovna veza koju treba prekinuti. To ne znači da je vaš partner loš, samo da želite različite stvari, tako da ne možete biti tim. U takvoj zajednici neće vam biti ugodno – ili ćete biti u položaju žrtve ili u položaju roditelja koji pokušava podići nerazumno potomstvo.

Lijenost je loša

Svi su odložili važne stvari za kasnije, preskočili jutarnje trčanje ili pročitali zanimljivu knjigu umjesto da se pripreme za ispit. U pravilu, nakon što se to dogodi, osoba doživi sram jer se prepustila vlastitoj lijenosti. A lijeni se ne poštuju u društvu. O njima se govore uvredljive stvari i ljudi ih nazivaju slabovoljnim.

Ali, u stvari, svako ima pravo da bude slab. Ako vam lijenost nije postala uobičajena pojava, nema se čega sramiti jer štiti vaše tijelo od preopterećenja. Često, nakon odmora, osoba postaje produktivnija i odjednom nađe zanimljiva rješenja složenih kreativnih problema. Činjenica je da se u trenucima odmora u naš mozak uključuju algoritmi za nesvjesnu obradu nakupljenih podataka.

“Nikada ništa ne tražite, posebno od onih koji su jači od vas.”

Roman Mihaila Bulgakova, Gospodar i Margarita, postao je referentna knjiga više generacija, a fraza pisca “Nikada ništa ne tražite, posebno od onih koji su jači od vas” postala je njihov moto. Kao rezultat, mnogi ljudi su sada spremni da narušavaju sebe i svoje interese, tako da ne bi morali tražiti pomoć.

Ali Bulgakov je te riječi stavio u usta šarmantnog đavola i zlih duhova, prema bilo kojoj religiji i vjerovanju. Ukratko, to znači da je zaista bolje ništa ne tražiti. Ali zašto ne pitati svog šefa za povišicu,  majku da čuva unuku nekoliko sati ili da se neznan putnik odrekne mjesta za vas ako vam je teško da stojite?

Pisac je u svojoj frazi dodao da će vam ljudi na kraju dati ono što vam treba. Ali zašto bi ljudi trebali pogoditi šta vam treba? Zašto bi vas šef trebao imenovati na upražnjeno mjesto šefa odjela ako niste ni pokazali želju da to preuzmete? Na kraju, sjetite se koliko je života spašeno uz pomoć humanitarnih organizacija zahvaljujući činjenici da nisu oklijevali zatražiti pomoć.

Postoje muški poslovi, a postoje i ženski

Zanimanja su još uvijek podijeljena na ženske i muške poslove. Vjeruje se da žene nisu pametne i da muškarci nisu sposobni za empatiju, pa briga o djeci i starijim osobama očito nije njihova oblast. Međutim, neuroznanost je dokazala da je mozak neovisan o spolu.

Naš mozak odražava život koji vodimo. Ako se dječaku pokloni LEGO set i on stalno nešto iz njega dizajnira, tada će, najvjerovatnije, postati vješt inženjer. Ako se djevojčici daju lutke i nauči je da pravi kućice, tada će joj se mozak prilagoditi.

Mi sami programiramo rodne stavove kod svoje djece i to nije mozak koji im diktira sklonost određenom zanimanju.

Ako žena s diplomom odlazi naći posao softverskog inženjera, a muškarac, kao učiteljica osnovne škole, to znači da su im se mozgovi već uspješno prilagodili njihovom području djelovanja. Međutim, zbog stereotipa, oboje rizikuju da ostanu nezaposleni.

Žene vole tračeve

Mnogi su sigurni da su ženske grupe prepune tračeva i spletki, a žene idu na posao samo kako bi “upecale” svoje kolege. Ovaj se stereotip često poigrava sa ženama koje se pokušavaju zaposliti.

Ipak, naučnici su proveli eksperiment koji je pokazao da svi tračaju na isti način, bez obzira na spol, a ljudi ne troše previše na njega – ogovaranje predstavlja samo oko 14% svih razgovora. U isto vrijeme, ženski tračevi su najčešće dobroćudni ili neutralni, dok su muški tračevi negativni.

Uz to, suprotno uvriježenom mišljenju, stariji ljudi ogovaraju manje od mlađih ljudi. I često nekoga “tračaju” na pozitivan način, dok mladi to rade na negativan način. (Tuzlanski.ba)