"Možda su svi ostali kod kuće. Prođe tek poneki turista, možda jedan tokom sat vremena".
Turizam je decenijama predstavljao jedan od ključnih stubova kubanske ekonomije. Ostrvo, prepoznatljivo po svojim netaknutim bijelim pješčanim plažama, slikovitim kolonijalnim gradovima i jedinstvenom karipskom šarmu, privlačilo je milione posjetilaca iz svih krajeva svijeta.
Međutim, danas je slika znatno drugačija. Ulice koje su nekada bile prepune turista sada djeluju gotovo prazno, hoteli posluju s minimalnom popunjenošću, dok sve dublja ekonomska kriza dodatno otežava oporavak jedne od najvažnijih privrednih grana zemlje.
Kubanska ekonomija počela je naglo slabiti nakon novog talasa američkih sankcija koje je uvela administracija predsjednika Donalda Trumpa. Uz sve veće nestašice osnovnih proizvoda i pad prihoda, posebno je pogođen turistički sektor, koji je nekada donosio milijarde dolara, piše Nova.rs.
Posljedice su vidljive širom zemlje, naročito u historijskom jezgru Havane. Stari dio grada, La Habana Vieja, poznat po jednoj od najbolje očuvanih kolonijalnih cjelina u Americi, danas izgleda gotovo napušteno.
"Možda su svi ostali kod kuće. Prođe tek poneki turista, možda jedan tokom sat vremena", kazao je ulični muzičar Elio, koji već skoro tri decenije svira gitaru na trgu Plaza Vieja.
Statistika pokazuje koliko je situacija ozbiljna. Tokom prvih pet mjeseci ove godine Kubu je posjetilo svega oko 360.000 stranih gostiju, što predstavlja pad od čak 58 posto u odnosu na isti period prošle godine. Za poređenje, Dominikanska Republika je za samo šest mjeseci privukla deset puta više turista.
Sankcije dodatno pogoršale krizu
Problemi nisu počeli samo padom broja turista. Američka vojna operacija u Venecueli početkom godine prekinula je jedan od glavnih kanala snabdijevanja Kube naftom. Ubrzo nakon toga uslijedile su nove američke mjere koje su dodatno ograničile isporuku goriva ostrvu.
Posljedice su bile ozbiljne. Pojedine aviokompanije otkazale su letove jer na Kubi više nisu mogle dopunjavati rezervoare svojih aviona, što je dodatno smanjilo broj dolazaka.
Istovremeno, Washington je pojačao pritisak na strane kompanije koje sarađuju s kubanskom vojskom, a upravo ona kontroliše veliki dio turističkog sektora. Zbog toga su brojni međunarodni hotelski lanci odlučili napustiti Kubu.
Američka administracija tvrdi da je cilj ovih mjera izvršiti pritisak na kubanske vlasti kako bi otvorile politički sistem i omogućile veća strana ulaganja, uključujući i ona u turizam.
Donald Trump uporedio je turistički potencijal Kube s naftnim bogatstvom Venecuele.
"Venecuela ima naftu. Kuba nema. Ali Kuba ima predivne nekretnine i fantastičnu obalu", kazao je Trump, dok njegova administracija razmatra nove mjere pritiska na Havanu, među kojima se, prema navodima medija, spominje čak i mogućnost vojne intervencije.
Putovanje na Kubu postalo je neprivlačno
Turistički sektor bio je teško pogođen još tokom pandemije koronavirusa, a oporavak nikada nije u potpunosti uslijedio. Novi talas sankcija dodatno je obeshrabrio potencijalne posjetioce.
Direktorica turističke agencije Cubania, Lucy Davis, kaže da mnogi više ne žele putovati u zemlju koja se suočava s tolikim problemima.
"Ljudi mogu prihvatiti određene neprijatnosti tokom odmora, ali odlazak na Kubu danas sve više liči na neku vrstu mračnog turizma", kazala je Davis.
Njena agencija danas se mnogo više bavi prikupljanjem donacija hrane za lokalno stanovništvo nego organizovanjem turističkih putovanja. Kako kaže, bivši klijenti žele pomoći Kubancima koji se bore s nestašicama, a to je ujedno postao način da zaposleni u agenciji zadrže posao.
"Neprestano slušam priče o ljudima koji gladuju. Ne možemo pomoći svima, ali želimo učiniti makar ono što je u našoj moći", kazala je.
Hoteli ostali bez gostiju
Kubanske vlasti su tokom prethodnih deset godina ogromna sredstva usmjeravale u izgradnju novih hotela, vjerujući da će upravo turizam biti motor razvoja zemlje. Međutim, mnogi od tih objekata danas su gotovo prazni.
Predsjednik Miguel Dijaz-Kanel izjavio je u junu da bi u okviru ekonomskih reformi Kubanci mogli upravljati hotelima u ime države.
"Otvoreni smo za sve Kubance koji žele ulagati u hotele i njima upravljati. Tu mogućnost nudimo i našim građanima koji žive u inostranstvu", kazao je predsjednik, uz napomenu da bi država i dalje ostala vlasnik hotelskih objekata.
Ekonomista Pedro Monreal smatra da je vlada napravila ozbiljnu grešku jer je previše ulaganja usmjerila u turističku infrastrukturu, dok su zdravstvo, obrazovanje i poljoprivreda ostali zapostavljeni.
Prema njegovom mišljenju, upravo kombinacija prevelikog oslanjanja na turizam i snažnih američkih sankcija dovela je zemlju na ivicu ozbiljne ekonomske krize.
Iako su postojeći hoteli uglavnom prazni, kubanske vlasti nastavljaju izgradnju novih objekata. Zbog toga su brojni nedovršeni ili gotovo prazni hoteli postali simbol propasti sektora koji je decenijama važio za najveću nadu kubanske privrede.
