Krajem 2018. na svijetu je prvi put bilo više ljudi starijih od 65 nego onih mlađih od pet godina, pokazali rezultati istraživanja Ujedinjenih nacija.
Prema podacima ovog istraživanja, na svijetu trenutno ima oko 705 miliona ljudi starijih od 65 godina i 680 miliona djece do četiri godine. S obzirom na to da starije stanovništvo postaje sve brojnije, do 2050. godine se predviđa još veća neujednačenost prema kojoj će na jedno dijete do četiri godine ići više od dvije osobe starije od 65. Međutim, postavlja se pitanje kakve sve posljedice nosi ovakvo stanje?
Autor istraživanja i direktor Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja na Univerzitetu u Washingtonu Christofer Marey, upozorio je da će takav trend u budućnosti znatno otežati održivost globalnog društva.
Naime, prosječna dužina života 1960. godine bila je nešto više od 52 godine, dok je danas 72. Sa druge strane, prema podacima Svjetske banke 1960. godine, stopa plodnosti iznosila je gotovo petoro djece po ženi, dok je danas prepolovljena na svega 2,4 djeteta. Duži životni vijek i sve manje djece posebno su karakteristični za razvijene zemlje gdje se žene sve kasnije odlučuju za porođaj, prenosi Elementarium.
Razlozi za takvo stanje su brojni, ali su uglavnom povezani sa ekonomskim boljitkom, dužim životnim vijekom, nižom stopom smrtnosti djece i višim stepenom kontrole rađanja.
Najdrastičniji primjer trenutno je Japan gde je prosječna dužina života 84 godine, što je ujedno i najviše na planeti. Tako u ovoj ostrvskoj državi čak 27 odsto stanovništva čine ljudi stariji od 65 godina dok je udio onih mlađih od pet godina svega 3,85 odsto. Međunarodni monetarni fond (MMF) je zbog toga krajem prošle godine upozorio da bi japanska privreda u narednih 40 godina mogla da doživi ozbiljan privredni pad veći od 25 odsto.
Na jugu planete pak situacija je obrnuta. Dok je u Africi stopa plodnosti izuzetno visoka, posebno u Nigeru koji se sa svojih 7,2 porođaja po ženi smatra „najplodnijom“ zemljom na svijetu, stopa mortaliteta djece je takođe velika – 85 od 1000 novorođenčadi.
Ni u Kini nije mnogo bolje. Premda u ovoj zemlji populacija starija od 65 godina čini 10,6 odsto stanovništva, usljed mjera kontrole rađanja koje se primjenjuju još od sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, ova zemlja ima stopu plodnosti od svega 1,6 porođaja po ženi.
„Neophodno je razmišljati o dubokim socijalnim i ekonomskim posljedicama do kojih vodi svijet sa sve manje unučića i sve više baka i deka“, rekao je za BBC Christofer Marey. Ostarilo stanovništvo smanjuje produktivnost jedne zemlje, dok nedostatak radnika ima direktnog uticaja na privredu i razvoj.
Sa druge strane, sve veći broj starije populacije pojačava pritisak na zdravstvo i penzioni fond zbog čega je japanska vlada krajem prošle godine predložila da se granica za obaveznu penziju podigne sa 65 na 70 godina.
Demografi predlažu nešto drugačije mjere. Kako bi jedan narod mogao da „zamijeni“ sam sebe, idealna stopa plodnosti je 2,1, smatraju oni. Međutim, prema podacima Ujedinjenih nacija, tek nešto više od polovine zemalja na svijetu ispunjava ovaj kriterijum.
Jedno je sigurno – sve države slažu se u tome da bi njihove vlade trebalo da sprovode različite politike koje će spriječiti dalje starenje svjetske populacije. (Tuzlanski.ba)
