Utorak, 25. Januara 2022.
Tuzlanski.ba logo

Prednosti vježbanja o kojima ne razmišljate

Preuzmite sliku

Jedna nova manja studija je poslužila kao podsjetnik da je vežbanje dobar način da se bez lijekova popravi raspoloženje i ublaže simptomi bolesti kao što su ADHD (poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću) i depresija.

U okviru ove studije, čiji rezultati su objavljeni u časopisu Medicine & Science in Sports & Exercise, istraživači su ispitali 32 odrasla mušakrca koji su imali simptome ADHD-a. (Od njih 32, dvojica su imala zvaničnu dijagnozu od psihijatra.)

Istraživači su ispitivali sposobnost ovih muškaraca da usmjere pažnju i izvrše mentalne zadatke, hiperaktivnost nogu i raspoloženje prije i nakon što su ili sjedili ili vozili bicikl 20 minuta. Pošli su od pretpostavke da bi vježbanje moglo da utiče na mozak na isti način kao stimulativni lijekovi koje često uzimaju osobe sa ADHD-om.

“Postoje čvrsti i postojani dokazi da je jedna kratka serija vježbanja umjerenog intenziteta povezana sa pojačanim osjećajem energije, tako da ako je ljudima potreban razlog da vježbaju, dovoljno je reći da vježbanje podstiče energiju”, kaže autor studije dr Patrick Connor sa Katedre za kineziologiju Univerziteta u Georgiji.

Prema ovoj studiji, vježbanje pojačava motivaciju i nivo energije. Muškarci su izjavili da osjećaju manji zamor, depresiju i zbunjenost nakon što su vježbali. Vježbanje nije uticalo na kognitivne sposobnosti ili stepen hiperaktivnosti, ali su autori ustanovili da ono takođe nije ni pojačalo osjećaj hiperaktvnosti. Istraživači kažu da njihova otkrića stvaraju osnovu za dalja ispitivanja o nefarmaceutskim načinima da se ublaže simptomi ADHD-a.

“Na osnovu rezultata ove studije, efekti umjerenog vježbanja možda ne traju toliko dugo kao efekti stimulativnih lekova, ali bi efekti vježbanja mogli da budu direktniji, što znači da osobe koje vježbaju mogu brže da osjete prednosti od onih koje uzimaju stimulativne lijekove”, kažu autori. Oni dodaju da ako neki lijek nije odmah dostupan, ljudi mogu da razmisle o vježbanju kao “korisnom načinu za neposrednu kontrolu ADHD simptoma”. Potrebna su dodatna istraživanja prije nego što se donesu odluke o načinu liječenja na osnovu ovih otkrića.

Broj ispitanika u ovoj studiji je veoma mali tako da ništa definitivno ne može da se zaključi, ali rezultati idu u prilog tvrdnji da vježbanje čini više od poboljšanja fizičke kondicije i povećanja mišićne mase. Jedna druga, mnogo veća studija objavljena u časopisu JAMA Psychiatry 2014. godine je pratila 11.000 osoba u periodu od 50 godina. Ustanovljeno je da osobe koje su aktivne tokom odraslog doba imaju manje simptoma depresije od onih koje nisu vježbale tako često.

Dokazi govore da vježbanje može da pokrene stvaranje hormona i hemijskih supstanci kao što su endorfini koji mogu da promene raspoloženje, a jedna studija iz 2015. godine kaže da vježbanje takođe može da spreči pojavu simptoma depresije. U ovoj studiji su istraživači ispitali podatke o skoro 3.000 odraslih žena u periodu od 10 godina i ustanovili da one koje vježbaju umerenim intenzitetom 150 minuta sedmično imaju manje simptoma depresije. Što su te žene više vježbale, to je manja bila vjerovatnoća da će biti depresivne.

S obzirom da veliki broj ljudi u Sjedinjenim Državama ne vježba i da veliki broj ljudi uzima lijekove protiv depresije, stručnjaci preporučuju vježbanje kao prvu liniju liječenja. Potrebno je još podataka koji će podržati ovaj pristup, ali ima mnogo drugih razloga da se vježba radi boljeg zdravlja.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,