Neki ljudi završe školu i fakultet s izvrsnim ocjenama, ali i dalje sumnjaju u vlastitu inteligenciju. Školski i akademski uspjeh definitivno su znak i potvrda inteligencije, ali ipak postoji razlika između one urođene i stečene, a prema thespirtscience.net postoji šest načina kako ih razlikovati.
Znati ili razumjeti
“Svaka budala može znati. Poenta je razumjeti”,rekao je Albert Einstein. Možda znaš da kombinoviranje određenih hemijskih spojeva može uzrokovati eksploziju, ali to nije isto što i razumijevanje zašto te hemikalije reaguju tako. Znanje je površno, jako se oslanja na promatranje i pamćenje. Dok iza razumijevanja uvijek stoji duboka radoznalost i nezaobilazno pitanje zašto su stvari takve kave jesu. Radoznalost tjera na istraživanje sve dok tragatelj ne nađe zadovoljavajući odgovor. Brojna velika otkrića nisu nastala samo iz znanja, nego prije svega iz znatiželje i želje za novim iskustvima. Da naši preci nisu slijedili svoju radoznalost još uvijek bismo živjeli u špilji.
Sposobnost stavljanja činjenica u širi kontekst
Činjenica je beskorisna, ako je izolirana. Sve dok neko nije u stanju objasniti kako se ta činjenica uklapa u širi kontekst inteligencija te osobe ostaje ograničena. Primjerice, ako se samo kaže da zakiseljavanje oceana nepovoljno utiče na koraljne grebene to je zanimljiva činjenica, ali je prilično irelevantna dok se ne dovede u širi kontekst. Odnosno, dok se ne objasni da će to nepovoljno utjecati na složene i raznolike ekosisteme koji se oslanjaju na vitalna staništa koralja. Inteligentni ljudi imaju jasnu sliku kako jedna stvar utče na drugu, dok ljude ograničene inteligencije ne zabrinjava previše opšta slika, nego su usredotočeni na svoje područje interesa, prenosi MissZdrava.
Emocionalna perspektiva
Nema sumnje da puno ljudi ima odlične govorničke sposobnosti i da vješto mogu braniti svoja stajališta. To mogu podjednako dobro raditi i istinski inteligentni ljudi i oni drugi s tom razlikom da ovi prvi znaju popustiti i pognuti glavu kada im neko dokaže da nisu u pravu, dok ovi drugi i dalje tjeraju svoje. Sjetimo se samo izreke: “Pametniji popušta”. Možda se pitaš, ali zašto je to važno. Sve se svodi na interakciju između znanja i emocija, a ključna riječ je ravnoteža. Kad je neko uravnotežen ima mogućnost iskoristiti svoje znanje za opšte dobro. Ali, kada je neko preplavljen emocijama, znanje ustupa mjesta aroganciji i tvrdoglavosti. U prijateljskoj raspravi inteligentna osoba osjetit će porast napetosti i diplomatski zaključiti raspravu. U nedostatku ove emocionalne svijesti, rasprava se brzo može preliti u žestoku svađu koja nikome ne koristi.
Empatija
Spomenuta oštrina emocija igra još jednu ulogu u inteligenciji – omogućava čovjeku da razmotri uticaj svojih postupaka na druge. Nazovi to empatijom, nazovi to teorijom uma, nazovi to kako ti se sviđa, ali sposobnost razumijevanja kako određena djela i riječi utiču na druge ne mogu se naučiti iz knjiga. Ovaj aspekt inteligencije je prirodniji i uređeniji od samog čistog znanja. Od pojedinca traži da uđe u cipele drugog bića i vidi kako se on osjeća. Ta moć ujedno utječe i na donošenje odluka. Bez ovog ključnog aspekta zaokružene inteligencije, ostaje samo gromoglasna budala koja neumoljivo traži da sve bude po njezinoj volji bez obzira što to izaziva štetu drugima.
Provedba
Samo primjena stečenog znanja ima smisla, a na ovom ispitu padaju i brojni akademici. Kako bi se neko određeno znanje implementiralo u određene društvene slojeve potrebno je istupiti iz zone komfora, a na to su malobrojni spremni.
Svijest o krhkosti vlastitog znanja
Slavni Sokratov paradoks, glasi: “Sad znam da ništa ne znam”. Ova izjava upućuje na najvažniji dio zagonetke po pitanju istinske inteligencije. Poučeni Sokratovom, zapravo možemo tvrditi kako razumijemo stvari samo iz svog ograničenog stajališta i da nedvosmisleno razumijevanje možemo prepustiti samo svemiru. I stoga, oni koji su istinski inteligentni uvijek su spremni priznati ono što ne znaju. Ili kako se kaže: “što više znaš to brže uviđaš koliko toga još ne znaš”.
Ako se ikada nađeš u prilici da želiš ili trebaš prosuditi koliko je netko inteligentan prisjeti se ovih šest tačaka i znaj da ih istinski pametna osoba mora imati u većoj ili manjoj mjeri integrirane u svojim postupcima. (Tuzlanski.ba)
