Nedjelja, 22. Septembar 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Postoje dva tipa meteoropata, saznaj koji si tip i koji simptomi su normalni

Hladnije vrijeme ne utiče samo na češću pojavu prehlada, nego i na promjene raspoloženja te razne tegobe nejasnih uzroka. Prije su se na pogoršanje zdravstvenih prilika promjene vremena žalili samo stariji, ali danas više nije tako i meteoropatija na određeni način pogađa sve više osoba svih dobnih skupina, piše Miss Zdrava.

To i nije tako neobično jer smo posljednjih desetak godina svjedoci naglih vremenskih promjena. Meteoropatija se definira kao grupa simptoma i reakcija koje se manifestiraju kada dođe do promjene jednog ili više meteoroloških faktora (temperatura i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski pritisak kiša i grmljavina te efekt ionizacije).

Meteoropatske tegobe najizraženije su kod naglih promjena temperature,  atmosferskog pritiska ili naglog porasta vlage u zraku. Dodatni čimbenici su povećana koncentracija peludi u zraku i pojava vjetrova. Obično se jedan do dva dana prije promjene vremena kod osjetljivih osoba javljaju tegobe.

Dva tipa meteoropatije

Dva su glavna tipa meteoropatije primarna ili osnovna meteoropatija. Primarna se javlja kod zdravih osoba u vidu promjene raspoloženja, tjelesne slabosti ili bolova za vrijeme vremenskih promjena. Sekundarna meteoropatija je kada se neke već prisutne bolesti pogoršavaju zbog promijene vremena, najčešće se radi o visokom krvnom pritisku, srčanim i plućnim bolestima, upalnim i/ili degenerativnim bolestima mišićno-koštano-zglobnog sistema.

Fizički simptomi meteoropatije su: glavobolja, migrena, mučnina,vrtoglavica,nesvjestica, reumatski bolovi, bolovi u području starih povreda te bolovi u mišićima. Psihički simptomi su: umor, nagle promjene raspoloženja, smanjena sposobnost koncentracije, razmišljanja i koordinacije, bezvoljnost, razdražljivost, apatija i poremećaj spavanja.

Neki od češćih simptoma:

Glavobolje i migrene – “Jedan od uzroka glavobolje je suženje krvnih žila u mozgu. Naime, hladno vrijeme može uzrokovati naglo suženje žila i tako smanjiti dotok krvi u mozak”, tvrdi dr. Xiang Li iz Tri-City medicinskog centra u Kaliforniji. Promjena vremena također može uzrokovati i migrene: “Ekstremna hladnoća, vrućina ili oluje mogu uzrokovati hemijski disbalans u tijelu, a to može biti okidač za migrene. Ljekari s Mayo klinike savjetuju da uvijek nosiš tablete protiv bolova, ako si sklona iznenadnim glavoboljama.

Suha koža – kad je vrijeme hladnije, manje je vlage u zrak, što se nepovoljno odražava na kožu. Hladan i oštar vjetar iritira kožu  i može, ali i ne mora uništiti njezine zaštitne barijere. Neki dermatolozi savjetuju da se u zimskom periodu rade pilinzi dva puta sedmično kako bi koža bila svježija i bolje upila hidratantne sastojke. U radnom prostoru, a pogotovo u spavaćoj sobi, ako je griješ koristi ovlaživač zraka pa će ti i koža bolje izgledati.

Manjak energije i ćudljivo raspoloženje – “Poremećaji raspoloženja pod uticajem vremena ( seasonal affective disorder) češći su tokom hladnijih mjeseci zbog pomanjkanja dnevnog svijetla, odnosno sunca”, smatra dr. Robert S. Rosenberg, autor knjige “Osjećaj se fantastično svaki dan” (Feel Fantastic Every Day). Osobe koje su meteoropati proizvode manje serotonina takozvanog hormona sreće. Savjet je da se koliko je to već moguće ipak provodi vrijeme vani kao i umjerena, ali redovita tjelovježba.

Problemi s disanjem – izrazito niske temperature mogu uzrokovati spazme dišnih organa, a posljedica je kratak dah. Rješenje je nošenje maske za lice ili jednostavnije stavi šal preko usta i nos kada je jako hladno.

Veća izloženost virusima – zimi većinu vremena provodimo u zatvorenom prostoru blizu drugih ljudi tako da se povećava mogućnost za dobivanje prehlade ili gripe. Najbolja obrana je često pranje ruku, osobito ako si u blizini prehlađene osobe te nakon vožnje sredstvima javnog prijevoza.

Bolni zglobovi – “Iako nema znanstvenih dokaza da hladno i vlažno vrijeme uzrokuje bol u zglobovima, moguće je da hladnoća izravno uzrokuje kontrakciju mišića, vezivnog tkiva i ligamenata okolnih zglobova, što utiče na živce. Najbolji lijek je kretanje jer vježbanje opušta ukočene zglobove i sprječava debljanje te se tako stvara manji pritisak na zglobove”, objašnjava Li.

Kako ublažiti simptome?

Zdrava prehrana koja obiluje voćem i povrćem, dovoljno vode i sna. Bavljenje tjelesnom aktivnosti pola sata na dan i boravak na otvorenom. Hronični bolesnici trebaju redovno uzimati lijekove i držati se uputa ljekara. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,