Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Post – jedna od najefikasnijih metoda liječenja

Preuzmite sliku

Post u kratkom vremenskom roku čisti i obnavlja organizam, kažu stručnjaci. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi  smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, a time se štedi gušterača što bi predstavljalo efikasnu i jeftinu metodu prevencije dijabetesa, piše dr. Adem Zalihić.

Sistem organa za varenje za svoje vlastite aktivnosti probave hrane koristi velike količine energije iz tijela! U toku posta ta energija se preusmjerava za druge potrebe organizma, a sam probavni sistem se regeneriše: popravljaju se eventualna oštećenja sluznice koja su podloga ulkusima, gušterača i jetra smanjuju lučenje i regenerišu svoje kapacitete za lučenje probavnih sokova.

Post štedi srce

Srce je poprečno prugasti mišić, organ koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 sahata dnevno, 365 dana u godini. Između sistole i dijastole srce hvata kratki interval za odmor. To znači  da se srce jednog sedamdesetogodišnjaka  odmara oko sedam godina.  Taj najopterećeniji organ u tijelu kuca oko 70 puta u minuti, a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce kuca oko 60 puta u minuti, oko 85.000 puta dnevno, što znači   da se sačuva više od 15.000 otkucaja srca u 24 sahata. Srce prosječno pumpa 5 litara krvi u minuti a to znači da kroz srčani mišić prođe 300 litara krvi na sat, 7200 litara na 24 h. Dok za  vrijeme posta 260 litra krvi na sat, 6200 na 24 h što znači manje za 1000 litra na 24 h.

Da bismo shvatili važnost uticaja posta na rad srca, trebamo znati da su metaboličke potrebe određenog tkiva  neuporedivo veće u  fazi aktivnih metaboličkih procesa nego što je to slučaj u fazi mirovanja, a materije neophodne za te metaboličke procese tkivo dobija krvlju, koju kao što znamo pumpa srce. Uzećemo za primjer crijeva. 10%  krvi pumpane od strane srca ide u gastrointestinalni trakt za vrijeme varenja. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta.

Jačanje vlastitih odbrambenih  snaga

Imuni sistem ima zadaću da se  bori protiv raznih  materija i klica stranih  našem organizmu  koji velikim dijelom dospijevaju u naš organizam putem hrane, pa za vrijeme posta  tako reći imuni sistem nema posla sa tim materijama već preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.

U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, a poznat je njihov značaj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Može  se reći da ostvarivanje samo ove dobiti, dovoljna je stimulacija za post. Takođe je dokazano povećano lučenje interferona,  posebne supstance koja se stvara u specijalnim ćelijama a značajan je u borbi protiv virusnih infekcija.

Prevencija gojaznosti

Detoksikacija i smanjenje tjelesne težine je još jedna dobit koju ostvarujemo putem posta. Gojaznost je u sadašnjim relevantnim medicinskim knjigama osuđena kao riziko faktor (faktor koji pospješuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnožilnog sistema (ateroskleroza, povišen krvni pritisak), ali i organa za disanje, varenje, izlučivanje mokraće, endokrinih žlijezda (žlijezda sa unutrašnjm lučenjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jesr su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.

Smanjenjem količine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog čovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prerađena hrana, konzervansi itd) koji su nerijetko uzrok pojavi malignih i drugih oboljenja. Takođe se smanjuje nivo masnoća u krvi , holesterola i triglicerida koji su osnova ili najznačajniji riziko faktor pojave ateroskleroze, oboljenja krvnih sudova koje je preduslov nastanka infarkta kako srčanog tako i  moždanog.

Smanjuje opasnost od epileptičnog napada

Podloga epilepsije je povećana razdražljivost nervnih stasnica, a dokazano je smanjenje njhove podražljivosti tokom posta putem tranzitornog povećanja nivoa ketonskih tijela u krvi, koji smanjuju iritabilnost neurona.

Post podmlađuje organizam

Do starenja organizma može doći prijevremeno, ponekad se starenje jako ubrzava, nakupljanjem otpadnih tvari u stanicama, što opterećuje stanicu i ometa njeno normalno obnavljanje i prehranjivanje. Uslijed slabog i nedovoljnog kretanja, manjka zraka, sunca i fizičke aktivnosti sve stanice počinju jače i jače degenerirati i stariti, odnosno propadati, jer u njima nema stimulansa za življenje. One umorne i zasićene, preopterećene – umiru.

Za spriječavanje starenja, gladovanje je put koji izaziva stanicu, tkivo i organizam, da se “probude” prema životu, da se aktiviraju, a to znači da se stanice ponukaju na odbacivanje tvari koje su smetnja i opterećenja. Gladovanjem se otvaraju putevi za odbacivanje štetnih tvari i stanici se tako otvara put rasterećenja.  Stare i istrošene ćelije se uklanjaju, a mlađe ih nadomještaju – spremne za život pun aktivnosti. Volja za životom pobudena gladovanjem, osjećajem gladi, duboko zahvaća cijeli organizam.

Važno je da se nastavlja s raznovrsnom ishranom tokom iftara, što podrazumijeva namirnice iz svih prehrambenih skupina, kako bi se  unijele tvari od vitalne važnosti (vitamini i minerali) i neophodne količine kalorija, čega nema u samoj vodi. (Tuzlanski.ba)

 

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,