Izolovani od gradske vreve, modernog života i tehnologije, fascinantno pleme Korovai živi u Papui Novoj Gvineji, potpuno u skladu s prirodom i samoodrživo. Sve do 1970-ih nije bilo zabilježenog kontakta između njih i zapadnog svijeta. Zapravo, naučnici vjeruju da do tada nisu bilo svjesni da postoji još neko na planeti, osim nekoliko okolnih plemena.
Život u kućicama na drveću
Pleme Korovai poznato je po svojim jedinstvenim kućicama na drvetu koje su građene na visini od 8 do 15 metara od tla. Ovakav stambeni sistem im donosi mnoge prednosti. Prvo, zaštićeni su od insekata i divljih životinja, a osim toga, osjećaju se puno sigurnije jer su im u prošlosti neprijatelji mogli lako doći te oteti njihovu djecu i žene kako bi ih ubili ili porobili.
Pleme nema poseban hijerarhijski sustav, budući da narod Korovai cijeni jednakost i sklad. No, dominantan muškarac u grupi obično je onaj za kojeg su mislili da je najpametniji i najjači. Od njega traže mudrost i rješavanje problema, prenosi Putnikofer.hr.
Dugo vremena nisu znali da još neko postoji izvan njihovog sela
Prvi zabilježeni slučaj da su se zapadnjaci susreli s ovim plemenom bio je tek 1974., kada je grupa naučnika povela ekspediciju na to područje. Jedna od jedinstvenih osobina plemena Korovai je da vjeruju u reinkarnaciju. Kad umru, čekaju svoj red da se reinkarniraju kao novorođenče ili životinja.
Mnogi Korovai smatraju da stranci donose demone i zle duhove. Duboko su religiozan narod i štuju crvenokosog Boga po imenu Gimigi. Gimigi je sveznajući čija je slava ispričana kroz mitove, narodne priče i tradicije.
Da bi se otjeralo zlo iz njihove zemlje, čvrsto se vjeruje u izricanje presude kanibalizmom. Kada vještica (poznata kao Khakhua) uđe u tijelo čovjeka, Koravai ga ubiju i pojedu kako bi spriječili širenje zle kletve.
Vještičarstvo i dalje igra veliku ulogu u njihovim životima. Dok kršćanski misionari žive u tom području od kasnih 1970-ih i uspješno su obratili neke pripadnike Korovajija, mnogi se nerado odriču svojih tradicionalnih pogleda.
Vjeruju da su demoni stvarni i vjerovatnije je da će se za svaku smrtonosnu bolest okriviti zli duhovi, a ne zarazna bolest koja je zahvatila necijepljenu zajednicu. Samo nekolicina tih ljudi doživi četrdesetu godinu života zbog nemogućnosti liječenja i premalog znanja o zaštiti od virusa.
Žene se udaju nakon prve menstruacije
Dok se muškarci obično ne žene prije nego što navrše 20 godina, većina se žena uda u ranim tinejdžerskim godinama, nakon što dobiju prvu menstruaciju. Kućica na drvetu obično prima do 15 ljudi koji će se sastojati od muškarca, njegove žene ili žena i nevjenčane djece. Nakon što se žena uda, smatra se odraslom osobom i mora napustiti porodični dom kako bi živjela sa svojim mužem.
Lukom i strijelama napadaju i životinje i ljude
Bez ikakve zapadne tehnologije ili infrastrukture, lov se obavlja na primitivniji način — lukom i strijelom. Ovi se alati ne koriste samo za lov na životinje, već i za lov na druge ljude, uljeze iz suparničkih klanova ili nepoželjne strance. Na luku je ivica koja će biti uperena prema strancima dok ne uspostave mir.
Posjeta plemenu Korovai
Korovai pleme živi u gustoj džungli, obično oko riječnog toka. Putovanje se može započeti u Jayapuri, a zatim se nastavlja kratkim letom do Dekaija, malog grada u zaleđu Papue. Za posjetu postoje organizovane ture…
Njihove su nastambe poslužile i kao inspiracija za novu turističku ponudu, pa tako primjerice na Baliju postoje korovai kućice, koje su naravno puno luksuznije od autentičnih, ali su visoko iznad tla i nude dio iskustva koje živi ovo fascinantno pleme. (Tuzlanski.ba)
