Premda će nekima možda čudno zvučati, mnogi od nas su do ove pandemije živjeli i bez sredstava za dezinfekciju koja su od marta prošle godine preplavila svjetska tržišta: danas je tako već skroz uobičajeno da s dezinficijensima čistimo ruke, domove i urede.
Bez obzira na to, neki još nisu potpuno sigurni koja je razlika između sredstva za čišćenje, sanitaciju i dezinfekciju, pa portal Real Simple objašnjava šta tačno koji pojam znači i koje su najčešće zablude o njima:
1. Sanitacija i dezinfekcija su jedna te ista stvar…
Iako se često koriste kao sinonimi, čišćenje, sanitacija i dezinfekcija tri su različite stvari, objasnio je stručnjak za čišćenje i izvršni direktor firme Tersano Steve Hengsperger. Čišćenje se tako, kaže, odnosi na uklanjanje bakterija, prljavštine i nečistoća s neke površine, ali nije dovoljno da se bakterije i ubije. Ipak, čišćenjem njihov broj možemo znatno smanjiti, pa se smanjuje i rizik širenja infekcije.
Dezinfekcija podrazumijeva upotrebu hemikalija za ubijanje bakterija i ne mora nužno očistiti prljavu površinu, ali će, pogotovo nakon čišćenja, uvelike smanjiti rizik od raznih infekcija. Sanitacija im smanjuje broj, ali ne ubija bakterije, viruse ni gljivice. Ono je naime posebno važno na mjestima gdje se priprema hrana i gdje mikrobi i gljivice mogu uzrokovati razne bolesti koje se prenose putem hrane. Hemikalije tu nisu uvijek potrebne jer toplina – od najmanje 75 C stepeni – mašine za pranje suđa ili parnog čistača bakterije ubija i bez ‘otrova’.
2. Dezinficijensi na biljnoj bazi nisu učinkoviti
I ako ste skeptični prema ekološkim prihvatljivim biljnim dezinficijensima, ne treba ih brzo otpisati jer stručnjaci kažu da ‘svaki proizvod koji je registriran kao dezinficijens, djeluje’
– Mnogi se alkoholni proizvodi rade s izopropil alkoholom iz nafte, ali etilni alkohol iz biljaka izvrsna je alternativa – objasnila je stručnjakinja za ekološki prihvatljivo ‘zeleno’ čišćenje Marla Cloos.
3. Sredstva za dezinfekciju djeluju odmah
Ne, potrebno im je neko vrijeme da djeluju, najčešće desetak minuta da bi se uspješno riješili bakterija, objasnio je Hengsperger.
4. Svi proizvodi za čišćenje dezinficiraju
Netačno: sve što na sebi nosi naziv ‘proizvod za čišćenje’ nije nimalo učinkovito u ubijanju bakterija, rekao je Hengsperger. Ti će proizvodi, kaže, površinu očistiti, ali ne i dezinficirati. Isto tako, malo je proizvoda koji rade oboje, a još manje ih radi oboje a ne sadrži štetne hemikalije – dodaje Cloos.
5. Ocat je učinkovit dezinficijens
Ocat nije učinkovito ni kao sredstvo za sanitaciju, a kamoli za dezinfekciju, objašnjava Hengsperger, a isto kažu i iz Centra za prevenciju i širenje bolesti CDC gdje se navodi da ‘iako je skroz prikladan kao sredstvo za čišćenje, ocat nikako nije dovoljno jak za dezinfekciju’.
6. Svi dezinficijensi su otrovni
Prije su možda i bili ali posljednjih se nekoliko godina proizvode sve sigurniji i održiviji dezinficijensi. Ako sredstvo koje koristite za dezinfekciju sadrži potencijalno opasne hemikalije, stručnjaci preporučuju da obavezno nakon dezinficiranja opet očistite površinu. (vecernji.hr)
