Dječja radoznalost ponekad izluđuje roditelje, a pod ruku s tim idu i pitanja. Dijete u dobi između tri i pet godina u prosjeku postavi i do stotinu pitanja dnevno.

Međutim ona su tu kao pokretači dječjeg razvoja. Naime, kada dijete nesvjesno naiđe na „rupu“ u svome kognitivnom procesu, odnosno ne razumije neku pojavu ili postupak, pokreće se misaoni proces kojim si je ono nastoji objasniti.

Često to radi samo istraživanjem svoje okoline, ali nerijetko u to uključuje roditelje i druge odrasle osobe kojima postavlja pitanja otvorenog tipa, odnosno pitanja na koja nije dovoljan negativan ili pozitivan odgovor, nego detaljnije objašnjenje.

Na pitanja poput “Zašto pada kiša?” ili “Zašto ribe žive u vodi?” lakše je odgovoriti, iako često izluđuju roditelje, ali postoje i pitanja na koja odrasli ne znaju kako bi odgovorili djetetu. Često se iza njih krije mnogo više od samih riječi sadržaja rečenice, odnosno djecu zanima nešto mnogo dublje. I upravo je zato važno razumjeti što dijete zaista pita.

Neka od takvih pitanja i odgovora na njih donosimo u nastavku.

Zašto moraš na posao?

Kada dijete pita mamu ili tatu zašto mora na posao, ne zanima ga popis razloga odlaska na posao, nego želi znati zašto ga ostavljate u vrtiću ili kod rodbine i osjeća se povrijeđeno. Dijete prije osme godine još ne može razumjeti koncept novca i njegove potrebe za život pa mu nemojte objašnjavati da morate raditi kako biste mogli platiti račune ili kupiti igračke.

Umjesto toga, osvijestite njegove osjećaje i recite mu da i na poslu mislite na njega, da imate njegovu fotografiju uz sebe i da se svaki dan veselite povratku kući.

Nastojte izbjeći i rečenice poput onih da biste voljeli kada ne biste morali na posao jer to djetetu šalje poruku da je posao nešto loše i da je nemoguće pronaći onaj u kojem se uživa.

Ako vas dijete pita i zašto, primjerice, mama njegova prijatelja ostaje doma, odgovorite nešto poput: Svaka porodica odlučuje što je najbolje za njih. Ja sam mama, ali volim i svoj posao i ljude s kojima radim…

Baš svi to imaju, samo ja nemam! Zašto?

Vremena su se promijenila, ali ne i jedna od najčešćih dječjih rečenica kada žele dobiti neku igračku. Djeca su sjajni pregovarači i učinit će sve da vas uvjere da im je iz nekog razloga potrebna baš ta i ta igračka ili neki drugi predmet.

Jer to „svi imaju“, što, dakako, nije tačno. No pokleknete li jednom, dijete će to upamtiti i takvi će scenariji biti česti, posebno ako vidi kako je lako došlo do željenog predmeta.

Često se iza tih pitanja krije mnogo više od samih riječi sadržaja rečenice odnosno djecu zanima nešto mnogo dublje.

Umjesto toga na pitanje o tome zašto ono nešto nema ponudite rješenje. Možete mu predložiti da željena igračka ide na popis rođendanskih ili nekih drugih želja, kao i opciju da predmet kupi od svog džeparca. Ako dijete i dalje ne odustaje, jednostavno smirenim tonom recite da je ta tema za sada zatvorena.

Hoće li baka umrijeti?

Jedna od najosjetljivijih tema razgovora s djetetom svakako je ona o smrti. Bilo da je dijete od nekoga drugoga uopće čulo za pojam smrti ili je neko blizak bolestan, ili na samrti, pedagozi se slažu s time da nije dobro tu ozbiljnu tematiku skrivati od djeteta, posebno ako je neko u porodici, poput bake ili djeda, bolestan.

Dijete osjeća kada je roditelj zabrinut, a ako mu to ne objasnite, kod njega se može razviti osjećaj straha i anksioznosti.

Međutim s razgovorom pričekajte sve dok ne budete imali pod kontrolom svoje emocije. Tek tada objasnite što se događa s nekim članom porodice ili općenitu temu o tome zašto ljudi umiru. Stručnjaci savjetuju da se izbjegava biblijska tematika smrti jer ona može dodatno zbuniti dijete i dati mu nerealnu sliku.

Također, budite spremni i na to da će vas usred ovog razgovora dijete pitati i hoćete li i vi umrijeti.

Voliš li tatu/mamu?

Djeca sjajno opažaju svijet oko sebe, pa tako i moguće nesuglasice supružnika. Čak i ako mislite da dijete ništa ne shvaća te da je premalo da biste mu objašnjavali da imate probleme sa supružnikom, to ne može biti dalje od istine.

Napetost između partnera utiče na dinamiku čitave porodice, pa tako i na dijete. Ako je riječ samo o običnoj nesuglasici kakve doživljava baš svaka veza, objasnite djetetu da ste se posvađali jer ste bili umorni, ali da radite na tome da se pomirite i da se ne događa ništa strašno. Ako je situacija ozbiljnija i govori se i o razvodu, dijete to mora znati jer će to izravno uticati na ostatak njegova života.

U bilo kojoj situaciji dijete mora znati da ono nije krivo za svađu. Zato mu svaki put dajte do znanja koliko ga oboje volite te pokušajte njegovu svakodnevicu održati što normalnijom, uz objašnjenje toga kako se osjećate.

Kako nastaje beba?

Još jedna škakljiva tema koja je vrlo zanimljiva predškolarcima svakako je reprodukcija.

Budite iskreni, ali ovisno o dobi djeteta, zadržite se na određenim detaljima. Ako je riječ o predškolarcima, pojasnite osnovne stvari, ali ako je riječ o djeci koja su pred pubertetom, tada i vaš rječnik može biti detaljniji i eksplicitniji. Štaviše, stručnjaci predlažu da se u tom periodu tokom tog razgovora s djetetom držite stručne terminologije.

Što se tiče najmanjih, odgovor može glasiti ovako:

Kada se dvoje ljudi vole, ljube se i grle. Tata daje mami svoje stanice koje su toliko male da se ne vide golim okom. One se tada spoje s maminim stanicama i beba počinje rasti u njezinu trbuhu. Tada je vrlo mala i pliva poput ribice. Kako prolazi vrijeme, tako postaje sve veća i mamin trbuh raste, sve dok beba nije dovoljno velika da izađe van.

O kojem se god pitanju radilo, neka vaši odgovori budu što jednostavniji. Naprosto se prilagodite dobi djeteta i njegovu rječniku.

Ako vam postavi neko pitanje izvan ovih, a na koje ne znate odgovor, nemojte se pretvarati da ga znate. Recite mu da ćete zajedno istražiti tu temu i naći odgovor. Dijete treba imati osjećaj da vam je ravnopravno u razgovoru. Pritom budite i sigurni u svoj stil roditeljstva i nemojte se uspoređivati s drugima. Vi najbolje poznajete svoje dijete i svoju situaciju. (zadovoljna.hr)