Vi čak i ne znate kako svakodnevne navike negativno utiču na naš mozak, prenosi Ženski magazin.

Ko od nas ne želi da se osjeća inteligentnim, ima istančan um i lakoću koncentracije? Nažalost, često nismo svjesni kako naši mali dnevni izbori i navike utiču na stanje mozga. Ispostavlja se da nas dinamičan razvoj tehnologije, tempo života i sveobuhvatni stres prisiljavaju na aktivnosti koje oslabljuju mozak i uzrokuju smanjenje koeficijenta inteligencije. Ovo posljednje, češće poznato kao IQ, izračunava se na osnovu psihometrijskih testova.

Među procijenjenim kognitivnim funkcijama nalazimo, između ostalog, određivanje oblika, aritmetičkih zadataka i razumijevanja pisanog teksta. Od početka istorije IQ studije, ovaj individualni indeks inteligencije je nastavio da raste, a sposobnost mozga se malo poboljšavala svakog dana. Nažalost, više od dvadeset godina došlo je do obrnute tendencije, koju su dva naučnika istakla u naučnom radu objavljenom 2015. godine u časopisu “Inteligencija”.

Zaključci ne ostavljaju iluzije: prosječan IQ nivo u razvijenim zemljama je smanjen za nekoliko procenata.

Otkrijte koje navike utiču negativno na vaš IQ:

Multitasking

Mozak nije projektovan za multitasking, već za samo jedan zadatak. Podrazumijevaju se naravno zadaci koji zahtijevaju čak i malo koncentracije: kada je u pitanju igranje ping-ponga u kombinaciji sa žvakaćom gumom, svi smo mi genijalci. Zato je vrijedno obraditi jednu informaciju za drugom, jer na taj način mozak postiže svoj maksimalni potencijal i izbjegava iscrpljenost. U praksi, to znači da je bolje napisati izvještaj bez slušanja muzike koju ćete kasnije slušati u miru. Čak i ako mislite da radite odlično, vaš mozak ima drugačije mišljenje.

Supstance koje narušavaju funkcionisanje endokrinog sistema

To su hemijske supstance koje su svakodnevno prisutne u našem tijelu, kao što su pesticidi i prehrambeni aditivi, rastvarači, konzervansi u kozmetici i hrani – svi napadaju hormone štitne žlijezde odgovorne za razvoj hipokampusa. Zato je bolje izbjegavati kontaminirana mjesta i hraniti se bio proizvodima.

Stres uništava mozak

Naravno da postoje različiti tipovi stresa, ali osjećaj konstantne, hronične napetosti i razdražljivosti smanjuje mogućnosti vašeg mozga. Neuronske ćelije koje čine mozak komuniciraju jedna sa drugom preko sinapsi. Kada na njih djeluje dugotrajni stres, sinaptičke veze se uništavaju. Istraživači na Institutu za mozak u Stokholmu pokazali su da su ljudi izloženi dugotrajnom stresu imali značajne promjene u mozgu, slične onima koje pogađaju žrtve posttraumatskog stresa. Štaviše, hronični stres povećava vjerovatnoću mnogih bolesti.

Čitanje sa ekrana računara i pametnog telefona

Postoji razlika između čitanja nečega na ekranu veb sajta ili pametnog telefona i čitanja štampane stranice. Čitanje veb stranica uključuje područja mozga koja se odnose na donošenje odluka i centar za rješavanje problema. U međuvremenu čitanje knjiga ili novina stimuliše područja govora, memorije i obradu vizualnih signala. Nema sumnje, dakle, da mozak ostaje u dobrom stanju kada se čita sa papirnih stranica.

Alkohol

Alkohol utiče na neurone, pa se vaše reakcije usporavaju i sporije reagujete na ono što se dešava oko vas. Ako pređete određenu dozu, neke ćelije nisu u stanju da izdrže i one izumiru. A ako je njihov broj manji, pogodite šta se tamo dešava? Volumen mozga opada i to nije najbolja vijest za budućnost vaše opšte inteligencije. Naravno, fenomen opadanja volumena mozga se ne dešava preko noći. To je dug proces, ali povremeni korisnici ne bi trebalo da se osjećaju bezbjedno jer alkohol takođe voli da prodire u frontalne režnjeve, koji su odgovorni za rješavanje problema ili rasuđivanje.

Tablete za spavanje

Višak tableta za spavanje i sedativa remeti mozak – ispada da proizvodi razgradnje nekih lijekova djeluju na tijelo čak i duže od alkohola. To znači da čak i ako nas u prvom koraku medicina smiri, to rezultuje smanjenjem koncentracije i slabljenjem brzine razmišljanja čak i za nekoliko dana. Osim toga, dugotrajna upotreba hipnotika pogoršava pamćenje i negativno utiče na naše kognitivne sposobnosti.

Pretjerana upotreba kompjutera

Budući da koristimo kompjutere i pametne telefone, naš mozak ne osjeća potrebu za naprezanjem i pamćenjem bilo čega. Zatim se mijenja u režim štednje energije, a naša memorija i sposobnost sinteze prestaju da se razvijaju u potpunosti. (Tuzlanski.ba)