Ono što često ostaje skriveno iza zavodljivih ambalaža i marketinških slogana jesu – sastojci.
Njega kože dio je svakodnevne rutine miliona ljudi širom svijeta. Police drogerija i parfimerija prepune su proizvoda koji obećavaju savršeno glatku, sjajnu i zdravu kožu.
Ipak, ono što često ostaje skriveno iza zavodljivih ambalaža i marketinških slogana jesu – sastojci. Mnogi od njih mogu biti štetni za kožu, zdravlje, pa čak i za okoliš. Zato je sve važnije znati čitati sitna slova s deklaracija.
Veliki broj komercijalnih kozmetičkih proizvoda sadrži supstance koje su povezane s alergijama, iritacijama, hormonalnim poremećajima, pa čak i karcinomom. Među najčešće korištenim, a potencijalno rizičnim sastojcima, nalaze se:
Parabeni – koriste se kao konzervansi u kremama, šamponima i losionima. Neki oblici parabena (kao što su propylparaben i butylparaben) povezani su s narušavanjem hormonske ravnoteže i potencijalnim utjecajem na plodnost.
Sulfati (SLS i SLES) – često prisutni u pjeni za lice, šamponima i pastama za zube. Iako su efikasni u uklanjanju nečistoća, mogu isušiti kožu i izazvati iritacije, naročito kod osjetljive kože.
Ftalati – obično skriveni pod oznakom „fragrance“ (miris). Ovi hemijski spojevi koriste se za stabilizaciju mirisa, ali brojna istraživanja ukazuju na njihovu povezanost s endokrinim poremećajima i toksičnim djelovanjem na reproduktivni sistem.
Formaldehid i njegovi releaseri (DMDM hydantoin, imidazolidinyl urea) – koriste se za produženje trajnosti proizvoda, ali mogu izazvati alergijske reakcije i iritaciju, a dugotrajna izloženost formaldehidu smatra se karcinogenom.
Kako biste smanjili rizik, pri izboru kozmetike obratite pažnju na sljedeće:
Čitajte deklaracije – naučite prepoznati štetne sastojke. Iako su nazivi često komplikovani, postoje aplikacije koje olakšavaju njihovo prepoznavanje (npr. INCI Decoder, Yuka, Think Dirty).
Manje je više – birajte proizvode sa što kraćim i razumljivijim sastavom. Prirodni i organski brendovi često nude sigurnije alternative.
Izbjegavajte "parfem" i "fragrance" – iza ovih riječi može se kriti preko 3.000 različitih hemikalija, uključujući i ftalate.
Obratite pažnju na reakcije kože – crvenilo, svrab, peckanje ili suhoća mogu biti znak da proizvod nije dobar za vašu kožu, čak i ako je popularan.
Zakonodavstvo u vezi s kozmetikom u mnogim zemljama, uključujući BiH, još uvijek dozvoljava upotrebu određenih sastojaka koji su u drugim dijelovima svijeta već zabranjeni ili ograničeni. To znači da je odgovornost u velikoj mjeri prepuštena samim potrošačima.
Važno je napomenuti da ni prirodni sastojci nisu automatski sigurni – i oni mogu izazvati alergije ili iritacije. Ipak, kozmetika bazirana na biljnim uljima, hidrolatima, glinama i eteričnim uljima, ukoliko je pravilno formulirana, u većini slučajeva ima blaže djelovanje i manje nuspojava.
Njega kože ne bi smjela biti kompromis između ljepote i zdravlja. Edukacija o sastojcima koje svakodnevno nanosimo na tijelo postaje sve važnija. Najvažnije je razviti kritički pristup i postati – informisani potrošač.
