S navršenom prvom godinom života dijete bi trebalo imati tri glavna obroka (doručak, ručak, večera) i dva međuobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne miksana. Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno služiti kašikom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije.
Tokom obroka dobro je da za stolom sjedi cijela porodica. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a treba naglasiti da je bitno osigurati i dovoljno vremena za obrok. To, naravno, ne znači da obrok treba trajati satima.
Vrlo je važno ne postavljati pred dijete nerealne zahtjeve u smislu pritiska na njega da pojede onu količinu koju roditelj smatra primjerenom. Naime, dijete u predškolskoj dobi nema više onolike kalorijske potrebe kao u prvoj godini života, a uz to, zbog zainteresiranosti za igru i svijet koji ga okružuje, zaboravlja jesti.
*Zastupljenost ugljikohidrata, bjelančevina i masti trebala bi u svakom obroku biti podjednaka.
*Jelovnik bi trebao svakog dana sadržavati osnovne grupe namirnica: mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, povrće, voće te hljeb i proizvode od žitarica.
*Kravlje mlijeko u prehrani djeteta predškolske dobi trebalo bi sadržavati 3,2 posto mliječne masti.
*Od mesa, prednost dajte peradi i ribi, a najbolje ga je kuhati ili pirjati.
Šta još treba znati
*S navršenom prvom godinom života vodu za piće nije potrebno prokuhavati;
*Snack (masni čipsevi, prženi kikiriki) potpuno je beskorisno jelo. Takva hrana bespotrebno opterećuje organizam nekvalitetnim masnoćama te remeti obroke djetetu;
*Hranu nije potrebno prekomjerno dosoljavati. Količina soli trebala bi biti tek tolika da obrok bude ukusniji i na taj način prihvatljiv djetetu;
*Lješnjake, kikiriki, bademe i proizvode koji ih sadrže u usitnjenom obliku ili kao cijeli plod, u predškolskoj dobi treba izbjegavati, jer ih dijete vrlo lako u igri i smijehu udahne, što uzrokuje djelomično ili potpuno zatvaranje dišnog puta. (Bebeimame.ba)
