Kako seksualni život komšija utiče na vašu sreću?
Foto: Tuzlanski.ba

Vjerovanje da u seksu uživate jednako, ako čak ne i više od vaših susjeda veliki je izvor sreće, pokazala je nova studija.

neighbors-loud-sexNova studija provedena na Univerzitetu Kolorado Boulder otkrila je kako seks, kao i količina mjesečne zarade, ljude čini sretnima i zadovoljnima, sve dok je ta količina veća negoli ona kod njihovih susjeda i poznanika, piše Daily Mail.

Profesor sociologije Tim Wadsworth na Univerzitetu Kolorado Boulder analizirao je podatke prikupljene između 1993. i 2006. godine skupljenih tokom istraživanja General Social, koje se odnosilo na ispitivanje javnog mnijenja koje je pratilo psihu američkog društva od 1972. godine. Na kraju su u istraživanju prikupljeni podaci od 15.386 ljudi.

Od početka istraživanja svi ispitanici upitani su smatraju li se "jako sretnima"', "prilično sretnima" ili "nesretnima". Nakon uzimanja u obzir činjenice kao što su dohodak, bračno stanje, zdravlje i dob, ispitanici koji su imali seksualne odnose barem dva do tri puta mjesečno u 33 odsto slučajeva su se češće izjašnjavali sretnima negoli osobe koje se nisu seksale posljednjih 12 mjeseci.

Profesor Wadsworth zaključio je kako osobe koje redovno uživaju u seksu češće bilježe veće nivoe sreće. Tako su rezultati pokazali kako osobe koje u seksu uživaju jednom sedmično su 44 odsto sretniji od onih koji seks nisu praktikovali godinu dana, dok su oni koji su seks imali dva do tri puta sedmično imali 55 odsto veće šanse za veći nivo sreće.

No studija, koja je nosila naziv 'Sex and the Pursuit of Happiness: How Other People's Sex Lives are Related to Our Sense of Well-Being' takođe je otkrila kako osobe koje redovno praktikuju seks, no smatraju da to čine rjeđe od svojih vršnjaka su nesretnije nego li osobe koje smatraju da se seksaju više i češće od svojih vršnjaka.

"Sam seks nas usrećuje, ali razmišljanje da to činimo češće nego li ljudi oko nas, čini nas još sretnijima. Kao vrsta, mi imamo tendenciju brinuti se da kako se ne možemo mjeriti sa idealima. Obično ne gledamo na druge ljude s visoka i ne smatramo da smo bolji od njih. Obično se upoređujemo s drugima te pomišljamo kako nismo dovoljno dobri', kaže profesor Wadsworths. (Tportal.hr)