Odnedavno su stručnjaci počeli istraživati povezanost hrane i mentalnog zdravlja te su ustanovili kako na raspoloženje utječe niz faktora, od stresa, okoliša, nedovoljno sna, genetike, poremećaja raspoloženja, pa i nutritivnih nedostataka, piše Ecowatch.

Zbog svih nabrojanih uzroka teško je odrediti koja će hrana podignuti raspoloženje kad ste loše volje. Ipak, složili su se kako postoje tipovi hrane koji utiču na raspoloženje, pa donosimo devet namirnica koje će vas razveseliti.

Riba

Omega 3 masne kiseline su grupa esencijalnih masti koju organizam ne proizvodi samostalno nego ih unosimo prehranom. Riba poput lososa i tune bogata je omega 3 masnoćama koje dokazano utječu na snižavanje razine depresije. Omega 3 omogućuju bolji protok kroz stanične membrane u mozgu i čini se da igra važnu ulogu u razvoju mozga općenito. Klinička istraživanja pokazuju da da omega 3 masne kiseline smanjuju razinu depresije. Iako nema standardizirane doze, većina stručnjaka slaže se da bi odrasli trebali na dan unositi 250 do 500 miligrama omega 3. Znajući da losos sadrži 2260 mg u 100 grama, čini se da je to najjednostavniji način da popravite unos tih sastavnica u svojoj prehrani.

Tamna čokolada

Čokolada sadrži brojne sastojke koji utječu na raspoloženje. Njezin šećer će brzo doprijeti do mozga, a sadrži i kofein, teobromin i N – acetilamin, kemijske tvari koje poboljšavaju raspoloženje. Pojedini znanstvenici raspravljaju sadrži li čokolada dovoljno tih tvari da pokrene psihološki odgovor. Unatoč svemu, bogata je flavonoidima koji dokazano poboljšavaju protok krvi do mozga i poboljšavaju zdravlje mozga. Konačno, jednostavno je užitak jesti čokoladu pa sadrži i tu hedonističku komponentu. Njezina boja, tekstura i okus jednostavno će poboljšati raspoloženje. Budući da mliječne čokolade sadrže niz dodataka poput šećera i masnoća, najbolji odabir je tamna čokolada koja sadrži najmanje 70 posto kakaa. Ali oprezno s količinom, jer riječ je o kaloričnoj namirnici.

Fermentirana hrana

Jogurt, kefir, kiseli kupus i ostala fermentirana hrana dokazano djeluju na zdravlje crijeva, a time i na općenito raspoloženje. Proces fermentacije omogućuje rast i razmnožavanje bakterijama u hrani koje šećer pretvaraju u alkohol i kiselinu. Tokom procesa, stvaraju se probiotici. To su živi organizmi koji potiču rast bakterija u crijevima te podižu razine serotonina. Važno je znati da je fermentirana hrana bogat izvor probiotika, a nalazimo ih i u pivi, nekim vrstama kruha i vinu. Serotonin je neurotransmiter koji utječe na ljudsko ponašanje, a osobito na raspoloženje. Smanjuje odgovor na stres, regulira apetit i seksualni nagon. Gotovo 90 posto serotonina u tijelu nastaje u crijevima. Dodatno, bakterije iz crijeva igraju veliku ulogu u zdravlju čitavog organizma. Nedavna istraživanja pokazuju i povezanost zdravlja crijevne flore s depresijom.

Banane

Banane su bogate vitaminom B6 koji pomaže u sintezi dobrih neurotransmitera poput dopamina i serotonina. Velika banana koja u prosjeku teži 136 grama sadrži 16 grama šećera i 3,5 grama vlakana. U suradnji s vlaknima šećer se polako otpušta u krvotok i omogućuje stabilne razine šećera u krvi što rezultira boljim raspoloženjem. Nizak šećer vodi do lošeg raspoloženja. U konačnici, banana sa zelenom korom bogata je probioticima, a riječ je o vrsti vlakana koja hrane zdrave bakterije u crijevima.

Zob

Zob je cjelovita žitarica koja vam podiže raspoloženje tokom jutra. Može se pripremati na više načina, a izvrstan je izvor vlakana. U samo jednoj šolji od 80 grama sadrži najmanje 8 grama vlakana. Vlakna pomažu usporiti probavu ugljikohidrata i omogućuju njihov postepen ulazak u krvotok kako bi razine šećera bile stabilne. U jednom istraživanju pokazali su kako ljudi, koji za doručak jedu 1,5 do 6 grama vlakana, imaju više razine energije i općenito su boljeg raspoloženja. Iako isti učinak imaju i druge cjelovite žitarice, zob ima prednosti jer sadrži i željezo, pa u samo jednoj šolji zadovoljava 19% dnevnih potreba. Manjak željeza u krvi je nutritivni problem povezan s umorom i promjenama raspoloženja.

Bobičasto voće

Povećana konzumacija voća i povrća dokazano smanjuje depresiju. Iako još nije jasno na koji način bobice djeluju na raspoloženje, zna se da su bogate antioksidansima koji smanjuju upalne procese u tijelu. Sastojci bobica, posebno pigment antocijanin koji im daje ljubičastu boju, u jednom istraživanju pokazali su da smanjuje rizik od depresije za 39%.

Orašidi

Orasi i sjemenke bogati su biljnim proteinima, zdravim masnoćama i vlaknima. Dodatno, izvor su triptofana, aminokiseline odgovorne za proizvodnju serotonina koji utječe na raspoloženje. Bademi, kikiriki, orasi, lješnjaci, sjemenke bundeve, sezam i sjemenke suncokreta su odličan izbor za grickalice. Sastavnica su popularne mediteranske prehrane koja se smatra najzdravijima na svijetu te pomaže u boljem zdravlju mozga. Orašidi i sjemenke snižavaju depresiju i izvor su selena i cinka koji su također važni za dobar rad mozga.

Kafa

Kafa je najpopularniji napitak na svijetu i mnogima donosi osmijeh na lice sama pomisao na tu toplu tekućinu. Kofein u kavi smanjuje mogućnost da se tvar adenozin prihvati za receptore u mozgu te na taj način potiče budnost i pažnju. Dodatno, potiče nastanak dopamina i norepinefrina.

Grahorice

Osim što su bogat izvor biljnih proteina, grah i leća utiču na dobro raspoloženje. Izvor su vitamina B koji pomažu u nastanku serotonina, dopamina i norepinefrina te podižu raspoloženje. Vitamini B igraju značajnu ulogu u komunikaciji između stanica živaca, a niske razine tog vitamina povezuju se s razvojem depresije. Odličan su izvor cinka, magnezija, selena i željeza zbog kojih ćete se općenito osjećati bolje. (index.hr)