Jedan bi mogao biti bolji izbor od drugog.
Iako su i losos i piletina popularan izbor na tanjurima širom svijeta te odlični izvori proteina, vitamina i minerala, njihovi nutritivni profili nude različite prednosti za zdravlje.
Ovisno o vašim ciljevima – bilo da je riječ o izgradnji mišića, jačanju srca ili općem zdravlju – jedan bi mogao biti bolji izbor od drugog, piše Health.com.
Losos – riznica zdravih masti za srce
Glavna prednost lososa su omega-3 masne kiseline. Ove kiseline, poput EPA i DHA, ključne su za funkciju mozga te zdravlje očiju i srca. Filet uzgojenog atlantskog lososa od oko 85 grama sadrži približno 1,24 grama DHA i 0,59 grama EPA.
Divlji losos ima nešto manje omega-3 masnih kiselina, ali i dalje predstavlja odličan izvor. Samo jedna porcija lososa može zadovoljiti preporučeni unos, a Američko udruženje za srce savjetuje konzumiranje dvije porcije masne ribe sedmično za optimalno zdravlje.
Piletina – više proteina, manje masnoće
I piletina i losos su tzv. potpuni proteini, što znači da sadrže sve esencijalne aminokiseline potrebne tijelu za normalno funkcioniranje i izgradnju mišića. Piletina, međutim, sadrži više proteina i manje masti od lososa. Porcija od 100 grama pilećih prsa bez kože i kostiju sadrži oko 31 gram proteina i manje od 4 grama ukupne masti.
Pileća prsa sadrže i veoma malo zasićenih masti, čiji smanjen unos pomaže u izbjegavanju visokog LDL (“lošeg”) kolesterola. Važno je napomenuti da tamno pileće meso, poput bataka, može sadržavati više zasićenih masti.
Obje sadrže hranjive tvari
Obje namirnice sadrže važne vitamine B grupe. Losos je bogatiji vitaminom B12, ključnim za stvaranje crvenih krvnih stanica, dok piletina ima više niacina (B3) i vitamina B6, koji pomažu u pretvaranju hrane u energiju. I piletina i losos dobri su izvori selena i fosfora.
Selen je važan za rad štitne žlijezde i imunitet, a fosfor za zdravlje kostiju i zuba. Ipak, losos sadrži znatno više selena, osigurava oko 75% preporučene dnevne vrijednosti u poređenju s 50% kod piletine.
Dodatne prednosti lososa
Za razliku od piletine, losos je dobar izvor vitamina D, koji je važan za apsorpciju kalcija, zdravlje kostiju i imunološku funkciju. Divlji losos također sadrži antioksidans astaksantin, koji mu daje karakterističnu ružičastu boju i može imati protivupalne učinke. Obje namirnice sadrže kolin, nutrijent potreban za funkciju mozga, no losos ga nudi u nešto većoj količini.
Nutritivna usporedba
Kada se pogleda nutritivna vrijednost na 100 grama, razlike postaju jasnije. Pileća prsa bez kože i kostiju imaju oko 165 kalorija, 31 gram proteina i manje od 4 grama masti.
S druge strane, uzgojeni atlantski losos ima oko 206 kalorija, 22 grama proteina, ali i 12 grama masti, od kojih je većina korisna za srce. Losos također sadrži znatno više vitamina D i B12, dok piletina prednjači u niacinu (vitamin B3).
