Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je na moguće negativne uticaje na mentalno zdravlje koje mogu uzrokovati restrikcije mnogih zemalja uslijed koronakrize.
Izolacija, fizičko distanciranje, zatvaranje škola, ureda i izazovi koji dolaze s tim mjerama utiču na nas pa je sasvim normalno ako trenutno osjećamo nemir, anksioznost, strah ili usamljenost, prenosi Zadovoljna.hr.
Neprilagođenost radu kod kuće
Sada kada jasna granica između posla i privatnog života ne postoji, mnogi u novonastaloj situaciji u uredu kod kuće još više rade te su pod neprestanim stresom jer uz izvršavanje poslovnih i kućanskih zadataka pokušavaju tokom dana udovoljiti potrebama djece i biti dobri roditelji.
Pritom nemaju dostupne ”ispušne ventile” s kojima inače, u ”normalnim okolnostima”, postižu unutarnji mir, bilo da je to neka aktivnost poput raznih radionica, odlaska u teretanu, kino, pozorište ili pak izlazak s prijateljima.
Od njih se većina barem jednom u danu osjeća kao loš roditelj, a pojavljuje se i osjećaj da ne obavljaju svoj posao dovoljno dobro i da će ih s vremenom zamijeniti.
Prilagodite se situaciji, niko od vas ne očekuje da ste supermama ili superradnik u ovoj novonastaloj situaciji, pa ne biste trebali ni vi od samih sebe.
Osjećaj beskorisnosti i finansijske nesigurnosti
Još je i više onih koji su silom prilike spriječeni obavljati svoj posao pa se zbog toga osjećaju beskorisno i isključeno, a prisutan je i svojevrsni strah za egzistenciju.
Smanjenje plaća ili potpuni nedostatak prihoda, dok pristižu računi, rate kredita koje će vas unatoč odgodi jednom sustići te osjećaj da se vaš svijet koji je prije samo nekoliko mjeseci bio u savršenom redu odjednom urušava kao kula od karata, stvara vam nervozu, ljutnju i sveopštu tugu.
Prenošenje nemira na najmlađe
Iako se u većini slučajeva pokušavate suzdržati od pokazivanja takvih osjećaja, ponekad ih je teško sakriti, pogotovo pred djecom. Iz Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da je stav roditelja prema koronakrizi ključan za mentalno zdravlje njihove djece, koja vrlo dobro opažaju svijet oko njih i vas kao njegovo središte. Pokazujete li ispred njih da vam cijela ova situacija stvara anksioznost, to će negativno uticati na njihovo ponašanje.
Znajući da je to ponekad lakše reći nego napraviti, Svjetska zdravstvena organizacija priprema set smjernica za mentalnu dobrobit mališana od četiri do deset godina koje će uskoro objaviti.
Osjećaj zarobljenosti i ograničenosti
Izolacija u kojoj smo se svi ovih dana našli možda lakše pada introvertiranim osobama koje i inače uživaju u aktivnostima u svoja četiri zida, gledajući omiljenu seriju ili surfajući bespućima interneta, no ekstroverti koji uživaju u izlascima i komunikaciji s drugim ljudima osjećaju se zarobljeno i ograničeno. Kod njih se može razviti i anksiozni poremećaj nalik klaustrofobiji.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da ”naš oporavak neće biti sprint, već maraton” te već sada potiče zemlje da pripreme u svom zdravstvenom sistemu psihičku potporu za javnost kojoj će ona biti potrebna kada ovo sve završi.
U međuvremenu si pomoći možete i sami razmotrite li ove savjete i imate li na umu nekoliko ključnih stvari:
U ovome niste sami.
Još uvijek ste živi i zdravi i imate nekoga ko vas voli.
Pričajte o svojim problemima s bližnjima koji će vam pružiti podršku i pomoći vam da se osjećate bolje. Ako ste od njih odvojeni, koristite se online alatima koji omogućuju videopozive i razgovore licem u lice. Iskoristite ih i za obnavljanje veza s prijateljima koji žive u drugim gradovima ili državama kojima će biti drago da vas vide i razgovaraju s vama unatoč tome što ćete im se i pojadati. Jadat će se oni i vama, ali ćete se poslije i smijati.
Dišite duboko i brojite od deset unazad.
Osjećate li napetost i nemir zbog koji vam onemogućuje da izvršavate dnevne obaveze ili vam uzrokuje nesanicu, ublažite ih biljnim lijekovima koji se koristie za ublažavanje blagih simptoma psihičkog stresa kako bi se smirili i dobro naspavali. Nakon kvalitetno prospavane noći perspektiva može biti kudikamo drugačija.
Pronađite svijetlu tačku u danu: čitajte knjigu koju ste uvijek htjeli pročitati, pronađite online trening s kojim ćete izbaciti višak energije ili meditirajte, praktikujte jogu, šetajte ili trčite, udovoljite si sitnicama koje vas vesele, barem jednom u danu uživajte u aktivnostima s djecom, smijte se poput njih i zaboravite na trenutak na sve probleme.
I to će proći, kao i sve drugo u životu. (Tuzlanski.ba)
